Manje od trećine Ukrajinaca u BiH namjerava tražiti azil

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Od početka invazije Ruske Federacije na Ukrajinu 14 milijuna ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove, a nekoliko stotina njih, većinom žena i djece, spas su našli u Bosni i Hercegovini.

Prema informacijama Službe za poslove sa strancima BiH, trenutno je prijavljeno 363 Ukrajinaca koji su smješteni u hotelima i privatnim smještajima u BiH. Kako je Feni rečeno u Službi za poslove sa strancima, 102 državljana Ukrajine iskazali su namjeru podnošenja zahtjeva za azil u BiH.

Pojašnjavaju da se državljani Ukrajine izuzimaju od obaveze pribavljanja viza za ulazak, izlazak, tranzit i boravak na teritoriji BiH te mogu boraviti po pravu bezviznog boravka do 30 dana u okviru dva mjeseca, od datuma prvog ulaska, a po dolasku na teritoriju Bosne i Hercegovine obavezni su da prijave svoju adresu boravka u jednom od nadležnih terenskih centara Službe za poslove sa strancima ili policijskoj upravi.

Vijeće ministara BiH donijelo je odluku o odobrenju privremenog boravka državljana Ukrajine po osnovu humanitarnih razloga, kojom je propisano da se privremeni boravak može odobriti najduže do šest mjeseci, dok se po članu 9. Odluke o odobrenju privremenog boravka državljana Ukrajine po osnovu humanitarnih razloga njihov boravak može produžiti pod istim uvjetima pod kojima je i odobren.

Sa oko 350 Ukrajinaca Crveni krst Federacije BiH je u kontaktu, a za Fenu kažu da su izbjeglice smještene u privatnom smještaju koji im je najčešće ustupljen na besplatno korištenje, te kod poznanika, prijatelja i rodbine.

Odlukom Vlade FBiH, za potrebe smještaja izbjeglica iz Ukrajine u BiH, ustupljeni su i određeni kapaciteti Hotela Walter kojim upravlja Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom, ali najveći broj, njih 96 i dalje boravi u Međugorju.

Iz organizacije Crvenog križa za Fenu kažu da na terenu vrše procjenu potreba ukrajinskih izbjeglice o kojima informiraju partnere unutar grupe kojom koordinira UNHCR u saradnji sa Crvenim križem, a u čiji rad su aktivno uključene različite UN agencije, te međunarodne i domaće organizacije koje u skladu s raspoloživim kapacitetima odgovaraju na identificirane potrebe. U radu koordinacije učestvuje i Ministarstvo sigurnosti BiH.

''Nastoji se osigurati koordiniran i komplementaran humanitarni odgovor u vidu hrane, higijene, zdravstvene i psihosocijalne podrške, kao i odgovor na specifične potrebe žena i djece'', naglašavaju iz Crvenog križa.

Podršku izbjeglicama pruža i Misija OSCE-a u BiH koja svoje aktivnosti koordinira s ključnim državnim i međunarodnim organizacijama, koje također pružaju pomoć državljanima Ukrajine u BiH. Iz OSCE-a su za Fenu potvrdili da rade s državnim institucijama država jugoistočne Evrope, u cilju povećanja obima prenamjene imovine oduzete u postupcima protiv grupa organiziranog kriminala, uključujući tu i imovinu za potrebe pružanja smještaja izbjeglicama.

U ožujku 2022. godine, Agencija za upravljanje oduzetom imovinom, partnerska institucija OSCE-a, obratila se OSCE-u s preporukom da se dio hotela Walter u Sarajevu, oduzetog u kaznenom postupku, iskoristi za smještaj izbjeglica iz Ukrajine. Vlada Federacije BiH je potom donijela Odluku o korištenju kapaciteta hotela za smještaj državljana Ukrajine. Hotel, koji je oduzet 2017. godine, a konficiran 2021. godine, bio je u funkciji, ali nije korišten u svrhu pružanja usluga socijalnog smještaja.

Trenutno su dva kata hotela rezervirana za smještaj do 80 državljana Ukrajine. U ovom hotelu do sada je po tom osnovu smješteno sedam osoba. U ovom trenutku, ovo je prvi primjer društvene prenamjene nekog objekta u BiH, navode iz OSCE-a.