Medijima prijeti gašenje, borba za svako radno mjesto

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Teška situacija izazvana pandemijom virusa korona pogodila je i medijske kuće, tako da je i ovoj branši, kao i drugima, potrebna pomoć kako bi prebrodila krizu i sačuvala radna mjesta.

Poručuju to iz novinarske zajednice u Srpskoj, koja se nada da će biti sluha i za probleme u medijima, koji su objektivno i blagovremeno informirali javnost unatoč otežanim, ali i rizičnim uvjetima rada.

Ugrožena radna mjesta

Milorad Labus, predsjednik Udruženja novinara Republike Srpske (UN RS), ističe da je novinarska zajednica duboko pogođena novonastalom situacijom. Ostali su mediji, ističe Labus, bez brojnih oglašivača.

"Na drugoj strani, novinari rade više nego inače, a pitanje je hoće li njihove matične kuće imati novca za travanjsku plaću", navodi Labus.

Kako dodaje, zbog toga je UN RS u kontaktu s Biroom za informiranje Vlade RS, te očekuje sastanak radi iznalaženja načina da RS pomogne novinarskoj zajednici.

"Jer, ukoliko dođe do otpuštanja novinara, pa i gašenja medija, stanovništvo bi se moglo naći u informativnoj blokadi, a onda znamo kakve bi to posljedice donijelo. Mediji plaćaju veliki broj doprinosa za radnike, kao i poreza na prihode od marketinga, tako da Vlada RS treba da učini sve da medijska zajednica uspije da premosti ovaj težak trenutak", ističe Labus u izjavi za "Nezavisne novine".

I Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, naglašava da se u ovo doba pandemije pokazalo koliko su značajni profesionalni mediji.

"S druge strane, mediji rade u nikad težoj situaciji. Poslovni prihodi medija su pali i do 80 posto", naveo je Vukelić, koji dodaje da je situacija vrlo teška.

Mediji su, napominje, počeli da smanjuju broj zaposlenih te otkazuju angažman honorarnih suradnika, dok su oni koji se nisu odlučili na taj korak, umanjili plaće.

Vukelić kao jedno od mogućih rješenja navodi i da bi vlast mogla da pozove medije i od njih kupi oglasni prostor, koji bi ona onda dala besplatno malim i srednjim proizvodnim poduzećima da oglašavaju svoje proizvode, i to onima koji do sada nisu mogli sebi financijski priuštiti takve reklame.

"Ovim se postiže trostruki efekt, mediji dobivaju pomoć, proizvođači reklamu i povećava se tražnja za domaćim proizvodima", pojašnjava Vukelić.

Rad punim kapacitetom, a prihodi rapidno padaju

Diana Radić, izvršna direktorica "Nezavisnih", ističe da je kompanija značajan gospodarski subjekt u čijem sustavu je zaposleno 107 radnika i nemali broj vanjskih suradnika.

"Svjesni smo da je veliki dio odgovornosti i na nama kao najčitanijem mediju u Republici Srpskoj, jer nas redovno prati više od tri milijuna ljudi u zemlji i inozemstvu. Ti ljudi nam vjeruju i mi im moramo osigurati pravovremenu i provjerenu informaciju. Sve svoje resurse stavili smo u funkciju što kvalitetnijeg informiranja javnosti i komunikaciju s građanima i to daje vidljive rezultate", navodi Radićeva.

Kako dodaje, u otežanim uvjetima sve to zahtijeva dodatne napore za zaposlene i dodatne troškove za kompaniju.

"Radimo punim kapacitetom, a prihodi rapidno padaju. Realizacija naših planiranih prihoda je svedena na 50 posto, a naplate potraživanja gotovo da i nema", istakla je Radićeva.

Siniša Trkulja, odgovorni urednik "EuroBlica" i portala Srpska Info, ističe da je osnovni problem to što nema oglašivača i očekuje da će se posljedice tek osjetiti.

"Ugrožena su mnoga radna mjesta u pojedinim redakcijama. Što se tiče nas, mi zasad nećemo otpuštati ljude, ali vidim da su drugi mediji u velikom problemu. Smatram da bi država u ovom trenutku trebalo da nađe način i sredstva i pomogne medijima, jer su oni jedan od važnih stubova demokratije u svakom modernom društvu", rekao je Trkulja.

Boris Dmitrašinović, generalni direktor "Glasa Srpske", kaže da u ovom listu radi 86 stalno zaposlenih radnika i 20 honorarnih suradnika i da tijekom krize nitko nije dobio otkaz. Ipak, dodaje, situacija je svakim danom sve teža.

"Iako smo u teškoj situaciji, poštujemo odluku Vlade RS. Radnike koji su u rizičnoj grupi poslali smo da rade od kuće, a poneki su i na odmoru. Ostali redovno obavljaju svoje zadatke i čine sve da kvalitetno informiraju građane o teškoj situaciji koja nas je sve zadesila", navodi Dmitrašinović.

Dejan Rakita, glavni i odgovorni urednik ELTA televizije, također ističe da je situacija u vezi s pandemijom virusa korona uticala i na medije, a pogotovo financijski, jer privreda je stala, nitko se ne oglašava, a mediji rade.

"Medijima uopće, a pogotovo medijima u Srpskoj i BiH, hitno je potrebna pomoć da prebrode ovaj period, inače svi možemo očekivati otpuštanje medijskih radnika, pa i gašenje nekih medija. Rad novinara i medijskih radnika je upravo sada i u ovakvoj situaciji pokazao koliko je uloga medija bitna za društvo", kaže Rakita, prenose Nezavisne.