Medijski prostor u BiH najviše je zagađen govorom mržnje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru predstavljeni su rezultati istraživanja utjecaja lažnih vijesti i propagande na mlade putem društvenih mreža i novih medija. Istraživanje je provedeno u okviru projekta ''Countering disinformation in the V4 and the Balkan region: Mapping needs, building capacity and generating civic activism'' koji je slovačka nevladina organizacija Globsec organizirala u osam država srednje i jugoistočne Europe.

Dvije tendencije posebno probematične za Bosnu i Hercegovinu

Rezultati istraživanja zabilježeni su kroz dvije publikacije koje otkrivaju stavove mladih u online sferi i novim medijima, ali i prijetnje koje iz toga proistječu. Dvije tendencije su posebno problematične na konkretnom slučaju u Bosni i Hercegovini.

''Govor mržnje je posebno istaknut od strane mladih kao jedno od općih načela našeg medijskog prostora. On je uvjetovan različitim stvarima, između ostaloga, i nacionalnom diferencijacijom medijskog prostora'', kazao je doc. dr. Dražen Barbarić, koordinator projekta za Bosnu i Hercegovinu, ističući kao drugu tendenciju izostanak digitalnih kompetencija i ozbiljan nedostatak medijske pismenosti.

''Nije više ista vrsta medijske pismenosti koja se nekada učila u školama i na fakultetima, odnosno koja je karakterizirala prošla vremena. Nalazimo se u potpuno novoj eri medijske pismenosti koja je u 21. stoljeću i te kako determinirana novim medijima i društvenim mrežama u kojima su mladi najranjivija skupina. No, naši se mladi tu nipošto ne razlikuju od svojih vršnjaka u drugim analiziranim državama'', naglasio je Barbarić.

Njegov kolega u projektu, viši asistent Zoran Pervan istaknuo je jako nizak stupanj medijske pismenosti i način borbe protiv lažnih vijesti. Dodatne probleme u Bosni i Hercegovini, prema njegovim riječima, stvaraju različite nacionalnosti i etničke skupine koje imaju svoje medije, a koje i mladi slijede prema nacionalnom ključu.

''Mnogi od tih medija su pristrani i objavljuju različite informacije među kojima prevladavaju pokušaji diskreditiranja različitih političara ili političkih stranaka. No, u takvim medijima ima i dosta vijesti vezanih uz sigurnost, poput priča o paravojskama ili terorističkim ćelijama'', dodao je Pervan.  

Uočena niska razina svjesnosti o propagandi u medijima

Jedna od objavljenih publikacija predstavlja izazove i probleme organizacija civilnog društva srednje i jugoistočne Europe. Doživljava ih se kao strane plaćenike preko kojih se vrši strana propaganda. Često se susreću s problemima kao što su urednička cenzura u mainstream medijima ili namjerno marginaliziranje.

''U društvu je uočena niska razina svjesnosti o propagandi u medijima. Kao rezultat toga, pojedinci i organizacije koji se bave ovim problemom prisiljeni su raditi samostalno te nisu najbolje povezani'', istaknuo je viši asistent Mate Penava, koji je također sudjelovao u spomenutom projektu.

U okviru projekta bio je pokrenut i nagradni natječaj za mlade ''Glazbom protiv obmana'' kojim se željelo potaknuti mlade iz cijele Bosne i Hercegovine na razmišljanje o spomenutim prijetnjama te ukazati na njihovu široku rasprostranjenost i sve veći utjecaj koji imaju na našu društvenu realnost.

Prvo mjesto i novčana nagrada od 400 KM pripala je Ivani Bešlić-Penava iz Posušja koja je snimila kratki video uradak ''Thrillaterala'' u čijem je središtu propaganda kontrole uma koju autorica ilustrira simbolom Iluminata - okom glavnog glumca. Drugo mjesto i novčanu nagradu od 200 KM osvojio je mladi reper Din Hodžić iz Sarajeva, a treće mjesto i novčanu nagradu od 100 KM Ivana Vasić iz Broda.

Potporu cijelom projektu i kampanji pružio je popularni bosanskohercegovački reper Frenkie koji je uputio prigodnu video zahvalu svim sudionicima projekta i čestitao nagrađenim autorima, čiji će radovi biti međunarodno publicirani.