Ekonomski neovisne žene lakše izlaze iz ''začaranog kruga nasilja''

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nasilje nad ženama konačno više nije tabu tema u bosanskohercegovačkom društvu, o tome se sada mnogo više priča u svim sferama društvenog, javnog i privatnog života i nadamo se da će se na taj način ovaj problem početi rješavati, izjavila je glasnogovornica Udruge "Žena BiH" Mostar Arnela Buzaljko.

''Godinama je to bila tabu tema, ali budimo se, vidim da je javnost u nekakvom stanju buđenja, a jedan od faktora je, nažalost, povećan broj takvih slučajeva što znači da se ta tema više ne može ignorirati i mora se malo više o njoj pričati'' - kazala je Buzaljko u razgovoru za Fenu u povodu Međunarodnog dana protiv nasilja nad ženama, koji se širom svijeta obilježava na današnji datum.

Prema njezinim riječima broj prijavljenih slučajeva nasilja nije ni blizu stvarnog broja, a taj stvarni broj nemoguće je utvrditi.

''Mnogo je veći broj stvarnih slučajeva u odnosu na one koji se prijave, a također na osnovu rada na terenu, komunikacije i kontakata koje imamo s drugim žensko-pravaškim organizacijama i svim drugim ustanovama, možemo tvrditi da su brojevi slučajeva nasilja duplo veći u odnosu na predpandemijske godine'' - navela je Buzaljko.

(Ne)jednakost pred zakonom

Istaknula je kako se nasilje može dogoditi svakome, ali da je činjenica da se žene koje su ekonomski neovisne lakše i prije odluče izaći iz tog "začaranog kruga nasilja".

''Nasilje ne poznaje rod, spol, ekonomsku, socijalnu ili bilo koju kategoriju, obrazovanje i slično, može se dogoditi svakome, ali ekonomski neovisne žene lakše se riješe nasilnih partnera ili nasilnih situacija u kojima se nalaze'' - kazala je Buzaljko.

Dodala je kako Bosna i Hercegovina generalno nema loše pravne mehanizme i zakone koji tretiraju ovu problematiku.

''BiH je država koja je ratificirala sve međunarodne sporazume, potpisala sve međunarodne dokumente, konvencije i generalno nemamo loše pravne mehanizme, ali je problem u tome što zakoni koji tretiraju ono na čemu mi ovdje radimo, odnosno socijalna zaštita, ljudska prava, rodna ravnopravnost i slično, totalno su različiti u svakom dijelu države. Entiteti imaju različite zakone, županije između sebe imaju različite zakone, pa je tako na primjer Hercegovačko-neretvanska županija jedina županija u Federaciji koja u županijskom zakonu o socijalnoj zaštiti žrtvu nasilja ne prepoznaje kao socijalnu kategoriju. Smatramo da bi bilo mnogo bolje da se to harmonizira, jer praktički žrtva nasilja nema jednaka prava u svakom dijelu Bosne i Hercegovine'' - kazala je Buzaljko.

Utočište u "Sigurnoj kući"

Izvršna direktorica Udruženja "Žena BiH" Mostar Dijana Tadić govorila je o "Sigurnoj kući" u Mostaru, koja je dostupna 24 sata dnevno te pruža sveobuhvatnu pomoć.

''To podrazumijeva zdravstvenu zaštitu, psihosocijalnu, pravnu pomoć, kao i pomoć pri ostvarivanju raznih drugih prava. Provode se razne psihoterapijske radionice, grupne terapije, ali sve ovisi od broja korisnika koji su u tom trenutku na smještaju, od njihovih potreba, kapaciteta i tako dalje. Rad s djecom je odvojen i podrazumijeva programe u skladu s njihovim uzrastom, a također djeca idu i u školu'' - kazala je Tadić.

Smještaj žrtava nasilja u "Sigurnu kuću" vrši se po zahtjevu Centra za socijalni rad ili policije.

''Po zakonu je žrtvama nasilja u našoj sigurnoj kući dozvoljen šestomjesečni boravak. Odmah po njihovu ulasku pravi se individualni plan za svaku korisnicu posebno i za dijete posebno, te se također pravi i izlazna strategija u skladu s njihovim mogućnostima, željama i potrebama'' - pojasnila je Tadić.

Kapacitet "Sigurne kuće" u Mostaru je 28 ležajeva i on zadovoljava trenutne potrebe žena i djece koji su na smještaju.

Soba za izolaciju

''Također, moram naglasiti da od prošle godine imamo i sobu za izolaciju koja podrazumijeva sve odvojene potrebne prostorije, što znači da ako ženu ne možemo odmah testirati na covid-19, odvojimo je na poseban kat gdje boravi određeno vremensko razdoblje, odnosno do testiranja ili dok se utvrdi da nije zaražena ovim virusom'' - navela je Tadić.

Direktorica Udruge kazala je kako se "Sigurna kuća" u Mostaru uglavnom financira donatorskim sredstvima stranih međunarodnih organizacija i veleposlanstava.

''Nekoliko posljednjih godina i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike kontinuirano pruža pomoć našoj sigurnoj kući, koja nam je itekako bila potrebna, a nadamo se da ćemo u narednom periodu imati pomoć i od Hercegovačko-neretvanske županije. Problem je bio što do sada u našoj županiji žrtva nasilja nije bila socijalna kategorija, što je riješeno u svim drugim županijama, ali trenutno je taj zakon u izmjeni, odnosno stavljeno je u prijedlog Zakona o socijalnoj zaštiti da žrtva nasilja bude socijalna kategorija i nadamo se tom pomaku u sljedećem razdoblju''- istaknula je Tadić.