Prošlost i budućnost
Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida: Zaustaviti i kazniti negiranje zločina
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Bosna i Hercegovina mora usvojiti zakon o negiranju genocida kako bi se zaustavilo umanjivanje razmjera ovog zločina, o kome je potrebno govoriti svakodnevno kako se nikada i nigdje više ne bi ponovio, kaže Hasan Hasanović iz Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida.
U razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Hasanović kaže kako Memorijalni centar Srebrenica – Potočari svakodnevno radi na očuvanju činjenica i sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, dokumentujući svjedočanstva preživjelih žrtava i edukujući nove generacije.
On smatra da je zakon o negiranju genocida u BiH trebalo usvojiti već davno.
''Prije svega treba intenzivirati suočavanje s prošlošću, trebaju naše komšije, politička uspostava, da priznaju genocid u Srebrenici. Na sceni imamo aktivan i jako agresivan revizionizam i negiranje svega onoga što se događalo u Srebrenici'', kaže on, dodajući da bi se zakonom suzio prostor negatorima i revizionistima.
Memorijalni centar će, prema Hasanoviću, još dodatno intenzivirati rad na projektima s ciljem da jednog dana postane istraživački i memorijalni centar kakav žrtve genocida zaslužuju da imaju.
Prema procjenama koje su korištene i u dokaznim postupcima pred Haškim tribunalom, u zaštićenoj enklavi Srebrenice i Žepe bilo je i do 60.000 stanovnika.
Predsjednica Udruženja Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa” Munira Subašić za BIRN BiH kaže kako je Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida važan, ali da bi preživjelima i članovima obitelji žrtava jedina satisfakcija bila da se donese zakon o zabrani negiranja genocida, koji bi svim žrtvama dao minimalno što zaslužuju, a to je poštovanje.
''Svaki dan kada se govori o Srebrenici i o genocidu, nama je to vrlo važno, ali bi najvažnije bilo kad se nešto donese, da se to ispoštuje. Prošlo je 25 godina a mi još uvijek nemamo zakona o zabrani negiranja genocida – to vam govori sve'', kaže ona i dodaje da se puno priča o Srebrenici, a da se malo čini za nju.
Ona poziva mlađe generacije na održavanje sjećanja na genocid u Srebrenici.
''Morate znati, ako ne budemo čisti sa prošlošću, nećemo imati ni bolju budućnost. Ako ne budemo ništa naučili iz prošlosti, kako ćemo onda graditi bolje sutra?'', ističe Subašić.
Ona kaže kako nije zadovoljna radom pravosudnih institucija na predmetima ratnih zločina, jer se osobe koje su činile zločine slobodno kreću gradovima u kojima žive preživjele žrtve, i da, u velikom broju slučajeva, oni kojima se sudilo dobiju male kazne.
Pred Tribunalom u Haagu, te sudovima u regiji, za zločine počinjene u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora, kao i četiri doživotne zatvorske kazne.
Pred Sudom BiH u toku su postupci u pet predmeta protiv desetorice optuženih za genocid i druge zločine počinjene u Srebrenici. Do sada je Sud BiH za Srebrenicu pravosnažno osudio ukupno 25 osoba, na više od 400 godina zatvora, javlja BIRN.
