Merkel protiv zatvaranja granica za imigrante

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u utorak da će inzistirati na provedbi sporazuma o imigraciji između EU i Turske, rekavši da bi opcija zatvaranja granica za bujicu izbjeglica u Europi imala teške posljedice po blok, piše Fena.

Govoreći na konferenciji za novinare s izraelskim premijerom Benjminom Netanyahuom, Merkel je izjavila da samit EU i Turske neće biti posvećen dogovaranju novih kvota za raspoređivanje izbjeglica širom Europe, rekavši da bi to bilo "smiješno" uzimajući u obzir da je manje od 1.000 izbjeglica raspoređeno na osnovu postojeće sheme.

Umjesto toga, kazala je, pitanje je u tome može li se sporazum EU i Turske uspješno baviti uzrocima imigracija ili bi blok trebao "odustati i umjesto toga zatvoriti grčko-makedonsku granicu sa svim posljedicama koje bi to imalo po Grčku, Evropsku uniji i Schengensku zonu".

''Borit ću se svom snagom u četvrtak i u petak za zajedničku agendu EU i Turske kao jedinog načina da se ovo riješi'', dodala je njemačka kancelarka, prenosi Reuters.

Zatvaranje granica pogubno za Sloveniju

Restrikcije i kontrole, odnosno zatvaranje unutarnjih granica u Europskoj uniji i schengenskom prostoru zbog migracijske krize, mogle bi biti pogubne za slovensko gospodarstvo, upozorio je u utorak predsjednik Gospodarske komore Slovenije (GZS) Marijan Mačkovšek, nakon sjednice upravnog odbora kojoj je prisustvovalo više ministara u vladi Mire Cerara.

"Zatvaranje granice bilo bi pogubno, a jedna naša gruba procjena pokazalo je da bi naša ekonomija zbog toga imala godišnju štetu od oko jedan posto nacionalnog BDP-a, odnosno između 350 i 380 milijuna eura", kazao je Mačkovšek, prenosi Fena.

Velik dio slovenskog BDP-a čini izvoz, zbog čega je zemlja vrlo ovisna o vanjskoj potrošnji i općem okruženju, što se pokazalo u godini nakon početka globalne ekonomske i financijske krize kad je BDP pao za skoro 9 posto, dok je zadnjih godina opet u porastu.

Izvoz i blizina tržišta

Slovenski izvoz lani je porastao za 4,4 posto, na 23,9 milijardi eura, a više od tri četvrtine odnosi se na trgovinu sa zemljama unutar Europske unije.
Glavni vanjskotrgovinski partneri Slovenije su Njemačka, Italija, Austrija, Hrvatska i Francuska.

Relativno visoka konkurentnost slovenskih tvrtki temelji se upravo na blizini tržišta i brzini isporuka, a schengenski prostor bez kontrole roba i putnika dodatno je povećao izvozne kapacitete. Kad je Slovenija 2007. ušla u Schengen znatno su se smanjili transportni, špediterski i sve ostali logistički troškovi izvoznika, što im je pogodovalo u vrijeme kad je domaća potrošnja zbog krize padala.