Meškić: U BiH potreban državni fond zbog naplate štete žrtvama ratnih žločina

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zbog potrebnog osnivanja fonda za naknadu štete oštećenim kaznenim djelom iz kojeg bi država namirivala štetu žrtvama ratnih zločina, kada se ne može naplatiti od neposrednog počinitelja profesor na Pravnom fakultetu u Zenici Zlatan Meškić predstavio je modalitete tog cilja u publikaciji, koja je danas promovirana u Sarajevu.

''Svrha publikacije je da je uspostavljena praksa u Sudu BiH po kojoj žrtve ratnih zločina u kaznenom postupku uspijevaju dobiti nematerijalnu štetu, što ranije nije bio slučaj. To je razotkrilo jedan novi problem, nemogućnost naplate štete od počinitelja jer oni nemaju imovine ili nisu voljni da plate. Zbog toga sam analizirao ima li država u takvoj situaciji obvezu po međunarodnim i europskim izvorima da direktno nadoknadi štetu žrtvi, a potom se regresira od počinitelja'', izjavio je Feni Meškić.

Nalazi su pokazali da Europska konvencija o obeštećenju žrtava nasilja od 1983. godine, UN-ova načela donesena u Rezoluciji UN-a 2005. godine, te Direktive o Europskoj uniji iz 2004. nalažu uspostavljanje državnog fonda iz kojeg bi se žrtve ratnih zločina direktno naplatile, a zatim država regresirala od počinitelja u sadašnjoj situaciji – da žrtve ne mogu naplatiti dosuđenu nematerijalnu štetu od počinitelja jer nemaju imovine.

Ukazujući da ''sustav naplate štete nije dovoljno efikasan'' Mešić je istaknuo pozitivan primjer Tužiteljstva BiH, koje je već u fazi istrage uspjelo da, kako kaže, uzme u obzir hoće li počinitelji imati imovinu u slučaju da eventualno takav zahtjev uspije, odnosno da donese prijevremenu mjeru na imovinu.

To je jedan od načina kako da ne dođe do naplate iz državnog fonda.

Podsjećanja radi, u pogledu ostvarivanja prava žrtava za naknadu štete, koju su pretrpjeli ili još trpe došlo je do zaokreta u sudskoj praksi kada je riječ o primjeni zastarivih rokova na tužbene zahtjeve žrtava za naknadu štete od entiteta i države po osnovu objektivne odgovornosti. Taj zaokret je nepovoljan za žrtve.

S druge strane, bh. pravosuđe, predvođeno Tužiteljstvom i Sudom BiH, prvi put je omogućilo efektivnu primjenu odredaba Zakona o kaznenom postupku BiH tako da su počinitelji ratnih zločina mahom silovanja osim osude na odgovarajuće kazne zatvora, u obavezi i na naplatu nematerijalne štete žrtvama.

''Nakon što je prvi izvršni postupak protiv počinitelja očekivano pokazao limite za mogućnost realizacije dosuđenih iznosa iz imovine počinitelja zločina, vrijeme je da bh. društvo i stručna zajednica razmotri načine koji bi osigurali efektivnu naplatu naknade nematerijalne štete dosuđene žrtvama ratnih zločina u okviru kaznenih postupaka'', poručio je profesor Meškić, autor publikacije 'Djelotvorno ostvarivanje zahtjeva za naknadu štete žrtava ratnih zločina u okviru kaznenih postupaka u BiH – Nalozi i standardi međunarodnog prava i prava EU''.

Ova publikacija objavljena je u okviru projekta vlade Švicarske, koji provodi Trial International u BiH.