Migranti iz Belog Manastira pristižu u Osijek i pokušavaju ući Zagreb

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dio migranata, koji je jučer stigao u Beli Manastir, u Republici Hrvatskoj tijekom noći i jutra zaputio se prema Osijeku, odakle s autobusnog i željezničkog kolodovora pokušavaju doći do Zagreba.

Oko 10 sati na osječkom autobusnom kolodvoru bilo je oko 100 migranata, koji autobusima, ali i taksi vozilima kreću prema Zagrebu, a u isto vrijeme na željezničkom kolodvoru nalazilo se oko 200 migranata i očekuje se dolazak novih.

Predsjednik Županijskog stožera zaštite i spašavanja župan Vladimir Šišljagić izjavio je novinarima u petak ujutro kako nemaju saznanja da je bilo nekih posebnih izvanrednih situacija, u svezi migrantskog vala, ali da se broj migranata povećao jer su noćas iz Tovarnika prema Belom Manastiru, upućena još dva vlaka migranata te, prema nekim informacijama, 30-tak autobusa.

U Baranji 10 tisuća migranata

"Procjenjujemo da se na području Baranje nalazi oko 10 tisuća migranata, situacija se mijenjala iz sata u sat jer su migranti kontinuirano dovoženi iz Vukovarsko-srijemske županije, pa je noćas oko 2 sata na području bivše vojarne u Belom Manastiru bilo oko šest tisuća migranata, a dio i na javnim površinama, kazao je Šišljagić.

S obzirom da se kod srbijanskog grada Sombora nalazi 4 do 5 tisuća migranata koje imaju namjeru doći u Hrvatsku, Šišljagić smatra da se radi o broju "koji je prešao kritičnu točku".

Izvijestio je kako je od premijera Hrvatske Zorana Milanovića, hrvatskoga ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića, ali i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović dopisom zatražio da se osiguraju potrebna materijalna sredstva, hrana, lijekovi, smještaj, ali i da se odmah pristupi evakuaciji migranata, s obzirom da je Vlada zauzela stajalište da je Hrvatska za migrante tranzicijska zemlja.

S obzirom na to da je dio migranata već stigao u Osijek, dodao je kako je zatražio značajno veći angažman policije, ali i aktiviranje vojske, jer je ocjena županijskog Stožera da su se jučerašnja događanja odvijala nekoordinirano.

Nekoliko tisuća migranata i dalje se nalazi u Tovarniku

Nekoliko tisuća migranata i dalje se nalazi u Tovarniku te su razmješteni na dvije lokacije na kojima imaju potpunu ograničenost kretanja.

Na željezničkom kolodvoru koji danas umjesto pripadnika temeljne policije nadziru pripadnici policijskih specijalnih postrojbi, velik je broj migranata koji su se rasporedili duž kolosjeka na pruzi koja od Tovarnika vodi prema Vinkovcima te uokolo same kolodvorske zgrade.

Iako se može vidjeti kako pojedini migranti u plastične vreće prikupljaju otpad, njega ima mnogo na mjestu na kojem borave. Po svuda su razbacana razna ambalaža, ostaci hrane te konzervi koje se dijele migrantima.

Djelatnici Crvenog križa dijele jabuke, a migrantima je omogućena zdravstvena pomoć. Migranti smješteni na Željezničkom kolodvoru čekaju neke od najavljenih vlakova kojima će biti prevežni u prihvatne centre.

Otprilike kilometar i pol dalje od jedne od tovarničkih sporednih ulica koja od kolodvora vodi prema centru sela, nalazi se smješten velik broj migranta. I oni se nalaze pod velikim policijskim osiguranjem te se s tog mjesta ukrcavaju u autobuse koji ih voze prema prihvatnim centrima.

Iako su od srijede zatvoreni u potpunosti svi granični prijelazi pa i onaj između Tovarnika i Šida migranti i dalje pristižu u Tovarnik i to preko tzv. zelene granice prolazeći kroz polja i kukuruzišta pri čemu ih čim stupe na hrvatsko tlo privodi policija koja nadzire cijelo područje državne granice.

Oni u Tovarnik pristižu u skupinama, a neki od njih uspjeli su i proći kontrolu policije na području Tovarnika. Tako je na ulazu u Slakovce nedaleko Vinkovaca prije otprilike sat vremena primjećena uz državnu cestu skupina od 10-ak imigranata. Sve njih, međutim, policija prikuplja te ih vraća u Tovarnik.

Dio migranata bez dokumenata bit će vraćen u Tursku

U zatvorenom prihvatnom centru bivše vojarne Viktorovac u Sisku, gdje se nalazi 51 muškarac iz Sirije i više drugih arapskih zemalja, u tijeku je postupak identifikacije, a niti jedan nije zatražio azil u Hrvatskoj, rekao je novinarima župan Ivo Žinić nakon posjeta centru u petak.

Jedna skupina migranata, bez ikakvih dokumenata, kako je rekao Žinić, bit će preko Srbije vraćena u Tursku, a ostali su rekli da žele u Njemačku i Skandinaviju, rekao je župan Žinić.

Među migrantima u sisačkom prihvatnom centru, a riječ je uglavnom o mlađim ljudima, ima veći broj visokoobrazovanih, liječnika, inženjera i drugih. Iako u Sisku imaju vrlo dobre uvjete smještaja, vjerojatno najbolje do sada, županu su rekli kako ih smeta što su izolirani, te kako je njihova želja da što prije krenu prema Njemačkoj.

"Očito da Vlada nije bila spremna za ovo što se događa. Izgleda da nije bilo dovoljno kontakata sa susjednim zemljama, pa nas je veliki val migranata iznenadio i zatekao. Kao županija učinili smo sve kako bi im boravak ovdje bio što primjereniji. Ako dođe novi val migranata, angažirat ćemo Krizni stožer, koji će preuzeti brigu o njihovu smještaju", rekao je Žinić.

Dio slovenskih medija kritizira Vladu i traži uspostavu humanitarnih koridora

Iako politiku koju je slovenska vlada pokazala prema prvom većem valu izbjeglica koji u nju dolaze preko Hrvatske uglavnom opravdavaju "raspadom" europske imigracijske i azilne politike koji se zorno pokazao u sadašnjoj krizi, dio slovenskih medija vrlo je kritičan prema postupcima premijera Mire Cerara koji zaustavlja i one izbjeglice koji do Slovenije stignu te traži uspostavu humanitarnih koridora.

Ljubljanski list "Dnevnik" tako navodi da je do sada bilo vrijeme "lijepih riječi" u kojemu su slovenski visoki dužnosnici govorili da su spremni za primanje više tisuća izbjeglica i njihov humani tretman, ali da je sada vlada na moralnom testu.

U Hrvatskoj je više od 10.000 izbjeglica koji preko Slovenije žele u Euuropu, zato je došao kraj golim riječima i treba početi s djelima, navodi list.

Ljubljansko "Delo" upozorava pak na "raspad" sustava koji se u EU-u pokazao prilikom izbjegličke krize kada se pokazalo da zajedničke politike prema izbjeglicama nema, što pokazuju suprotstavljeni slučajevi Njemačke i Mađarske u odnosu prema tom problemu.

U takvoj bi situaciji Slovenija sama trebala odrediti gdje spada te, djelujući samostalno, primiti onoliko izbjeglica koliko može, a ostale u dogovoru sa susjednim zemljama propustiti prema Njemačkoj ili kamo već žele, savjetuje list.

"Slovenska vlada govori da će se držati pravila, ali tih pravila više nema jer ih krše sve članice EU-a, pa čak i Njemačka koja ih prilagođava svojim potrebama", ističe list.

Slovenija bi prvi put u svojoj povijesti trebala reagirati kao suverena država koja ne može računati ni na koga, ali zna što je pošteno i kako pomoći ljudima u nevolji, u skladu s europskim vrijednostima", navodi list i dodaje da treba uspostaviti humanitarne koridore za izbjeglice i migrante iz regije.

"Ne čekajući da se Europa dogovori o smještaju izbjeglica i kvotama, Slovenija bi sa susjednim državama, u ovom trenutku ponajprije s Hrvatskom i Austrijom, morala dogovoriti humanitarni koridor, primajući one koji kod nas žele ostati ako za to imaju razlog, a ostalim omogućiti da dostojno nastave svoj put", piše u glavnom komentaru "Delo", te dodaje da se slovenski političari ne bi smjeli skrivati s klasičnim izgovorom "Učinit ćemo ono što nam kažu u
Bruxellesu".

Iako neki nalaze opravdanje za zatvaranje granica za izbjeglice jer je to pitanje vezano i s nacionalnom sigurnošću, pa navode da su slično zadnjih tjedana reagirale i zemlje poput Njemačke i Austrije, drugi mediji upozoravaju da je sve donedavno vlada premijera Mire Cerara tvrdila da je na dolazak migranata i izbjeglica spremna i da bi ih u Sloveniji mogla smjestiti nekoliko tisuća, dok se s prvim izbjeglicama zatvorila i počela s njihovom readmisijom u Hrvatsku i
Madžarsku.

Ljubljanski tjednik "Mladina" u svom novom broju tvrdi da Slovenija postupa nehumano prema izbjeglicama i ima vrlo restriktivnu politiku useljenja i azila u odnosu na sve druge zemlje u srednjoj i zapadnoj Europi.

Osim toga se izbjeglice koji ilegalno uđu u državu mogu za taj prekršaj kazniti do 500 eura, a smještaj u domu za strance prije njegova napuštanja moraju platiti 20 eura dnevno, prije čega im se sav novac oduzme.

Dosadašnja praksa je pokazala da izbjeglice koji to žele teško mogu računati na azil u Sloveniji, osobito ako dolaze iz područja i država koji su proglašeni sigurnima, pa čak ako su Iračani ili Afganistanci. Osim toga azilanti ne mogu raditi prije nego što im je azil odobren, što znade potrajati mjesecima, niti računati na socijalnu pomoć kakvu imaju u zapadnim državama, navodi "Mladina".