"Migrantske krize u BiH još nema, ali može postati kritično"

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Neven Crvenković, glasnogovornik UNHCR-a za Jugoistočnu Europu za N1 je izjavio da migracije čiji je val zahvatio Bosnu i Hercegovinu nisu još poprimile oblik prave krize, ali situacija može postati kritična ako se ne donesu odgovarajuća rješenja.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić zakazao je za danas sastanak Koordinacijskog tijela za pitanje migracija u BiH, u vezi sa migrantima koji u posljednje vrijeme pristižu u BiH, piše N1.

Crvenković je kazao da se zaključci ne mogu prejudicirati, ali je pretpostavio da se radi o iznalaženju rješenja za smještaj - što je izazov za BiH.

"Znamo da je prije dva tjedna Vijeće ministara zadužilo Koordinacijsko tijelo da predloži alternativna, dodatna rješenja za smještaj tražitelja azila. Pretpostavljamo da će ona biti predstavljena Vijeću ministara", izjavio je u uvodu Crvenković.

Kazao je migrantske krize još nema, ali:

"Situacija može postati kritična ako se ne donesu odgovarajuća rješenja, pogotovo ako se ne provedu. Postoje akcijski planovi iz 2015. koji su bili izrađeni za onu situaciju koja se zvala izbjeglička kriza, pogotovo u Srbiji i Makedoniji. Vidjet ćemo kako će se ti planovi rafinirati i provoditi u BiH. Situacija je izazovna, kako ne bi bila kriza - moraju se iznaći pravovremena rješenja", izjavio je glasnogovornik UNHCR-a.

Kazao je da su i dalje najvidljivije migracije u USK i Kantonu Sarajevu, gdje je najveća akumulacija tražitelja azila.

"Brojke su poznate. Prema našim informacijama, oslanjamo se na službene podatke vlasti BiH, oko 3.000 migranata je došlo u 2018. u BiH, to je porast četiri puta u odnosu na 2017. Što se tiče broja tražitelja azila - to je 400 do dan danas", izjavio je Crvenković u Novom danu na N1.

Kazao je da tražitelji azila imaju pravo na smještaj, prema zakonima BiH, budući da je BiH potpisala Konvenciju o statusu izbjeglica iz 1991. godine, a najbitnije regulative su pretočene i u zakone BiH.

"Jedan od osnovnih postulata jeste da ljudima koji žele tražiti međunarodnu zaštitu - to pravo treba biti osigurano. Pravo na azil je univerzalno ljudsko pravo", izjavio je.

Podsjetio je da od 2015. godine i velike izbjegličke krize granični režimi zemalja regije su postali rigorozniji, postavljaju se žice, ograde -a u UNHCR-u smatraju da to nije etički ispravno, niti je u skladu sa Konvencijom, pa ni zakonima zemalja potpisnica te Konvencije.