Mir u Bosni i Hercegovini - jedino logično rješenje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''U Bosni i Hercegovini već 20 godina mir grade ključni akteri rata, te stoga na snazi imamo takozvani 'negativni mir''', sažeo je stanje u Bosni i Hercegovini prof. dr. Nerzuk Ćurak na panel raspravi 'Mir nije dosadan' održanoj 13. rujna u okviru dvodnevne konferencije 'PRO-Budućnost mirovne konferencije za mlade' koja se održava u Sarajevu.

Na konferenciji sudjeluje više od 100 mladih iz cijele BiH koji su dosad pokazali spremnost da preuzmu inicijative na polju izgradnje mira kroz projekt PRO-Budućnost.

Empatija i podjela boli

Izgradnja mira, prema riječima panelista i sudionika nije jednostavan proces posebice za postkonfliktno društvo poput bosanskohercegovačkog.

''Potrebna nam je empatija i podjela boli, te rušenje zidova među ljudima'', misli Mevludin Rahmanović iz Centra za izgradnju mira iz Sanskog Mosta.

Zajedno s Vahidinom Omanovićem on je 2004. godine osnovao Centar i susretali su se s raznim teškoćama, posebice etiketiranjima od lokalne zajednice jer, kako kažu ''najteže je biti aktivist u svome selu'' te su i oni u pričama povezivani i s vehabijama i Jehovinim svjedocima i inim društvenim grupama u cilju diskreditacije.

Danas na svojim projektima imaju i po 150 volontera, a i lokalna zajednica je počela prepoznavati značaj izgradnje mira. Osim povezivanja mladih iz Sanskog Mosta i Prijedora posebno su ponosni da su danas u stanju pomagati ljudima i izvan BiH, tako da njihova organizacija ima svoj ured i u Nepalu.

Mrtvi u BiH važniji od živih

Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik medijskog portala Buka drži kako je najveći problem pri izgradnji mira taj što su bosanskohercegovačkom društvu mrtvi važniji od živih.

''Kao društvu nam je neophodna katarza, moramo shvatiti da smo svi gubitnici, a ne pobjednici rata'', dodao je Trifunović naglasivši kako je vrijeme da nelogičnosti zamjenimo logičnostima – ''a mir nam je potreban, ne iz patetičnih i hipijevskih razloga nego kao jedino logično rješenje''.

Direktorica projekta Majda Behrem-Stojanov mišljenja je kako projektom PRO-Budućnost i sličnima mladi ljudi mijenanju realnost koja im se 20 godina nameće, dok Kristina Šešlija iz Fondacije Mozaik naglašava kako se mir gradi i nevidljivo, i ovakvim projektima, ali i svime onime što će sudionici ponijeti sa sobom u svoje lokalne zajednice.

Mir i izgradnja mira najveće su ljudske i društvene vrijednosti, no Zoran Ćatić, direktor Studentskog eFM radija pita s kim se to mladi ljudi u BiH danas trebaju miriti, odnosno sa kime su se to svađali propitujući i problem generacijskih razlika.

Biti na usluzi mladima

''Sve što mladi u BiH znaju o ratu je ono što su naučili od kuće u kombinaciji s medijima, bitno je da čujemo šta mladi misle o tome vremenu, a mi stariji moramo biti na usluzi mladima'', zaključio je Ćatić prije nego su okupljeni imali priliku pogledati njegove kratkometražne filmove.

Prema njegovim riječima bitno je pokazati šta mladi zaista misle, a kratki filmovi koje on i njegova ekipa rade su 'zloupotreba medija u humanitarne svrhe' te su savršen alat za mlade zbog njihove prilagodljivosti društvenim mrežama.

Haris iz Glamoča, jedan od sudionika projekta primjetio je kako se rat, zločini, smrt i slične riječi, čak i na mirovnoj konferenciji, spominju mnogo češće od riječi poput ljubav, razumjevanje, tolerancija i mir.

Prof. dr. Ćurak naglasio je i kako činjenica da naše društvo živi kulturu smrti neminovno proizvodi kulturu herojstva što na kraju vodi kulturi nerada, dok nam je nasušno potrebna kultura mira koja će voditi kulturi života odnosno rada dodavši kako ne postoje beskonfliktna društve već samo ona koja su transformirala konflikt.

''Svi moramo biti svjesni kako ne postoje povlaštene pozicije ni povlašteni narativi i svi skupa moramo raditi na tome da pojedinačne boli postanu univerzalne'', zaključio je prof. dr. Ćurak.

Mirovna konferencija za mlade dio je četverogodišnjeg projekta Povjerenje, Razumijevanje, Odgovornost za Budućnost koji se odvija pod okriljem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), a implementira ga Catholic Relief Services (CRS) u suradnji s Fondacijom Mozaik, Caritasom Biskupske konferencije BiH, Forumom građana Tuzla i Helsinškim parlamentom građana iz Banja Luke.