Mlaćo i Cikotić: Bez odluke o prebacivanju zatvorenika u KPZ Zenica

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svjedoci Državnog tužiteljstva ispričali su da se na sjednicama Ratnog predsjedništva u Bugojnu nije donosila odluka o zarobljenicima koji trebaju ići u Kazneno-popravni zavod (KPZ) u Zenicu 1993. godine.

Ismet Duvnjak, nekadašnji član Ratnog predsjedništva u Bugojnu, kazao je da se na sjednicama ovog organa raspravljalo o logističkim potrebama, gdje su sačinjavani i zapisnici.

Tužitelj Mladen Vukojčić predočio je svjedoku zapisnik sa 84. sjednice iz kolovoza 1993. godine u kojem se traži dostava spiska zarobljenika prije odlaska u KPZ Zenica, kako bi Ratno predsjedništvo donijelo stav o tome.

Odgovornost pojedinaca iz vojnog vrha

''Na sjednicama na kojima sam ja prisustvovao, nikad se nije donijela takva odluka'', kazao je svjedok.

Duvnjak je potvrdio navode iz istrage gdje je izjavio da smatra ''da su pojedinci iz vojnog vrha i Ratnog predsjedništva ubacivanjem akata htjeli izbjeći odgovornost pojedinaca iz vojnog vrha''.

Ispričao je da su zarobljeni pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) po komandi Trećeg korpusa trebali biti prebačeni, ali da mu nije poznato šta je dalje bilo.

Obrani je potvrdio i da se, naredbom Trećeg korpusa, za zapovjednika Operativne grupe (OG) Zapad postavlja Selmo Cikotić, koji je došao u Bugojno u ožujku 1993. godine.

Cikotićevoj braniteljici Edini Rešidović je svjedok potvrdio da je optuženi bio vojno angažiran u Gornjem Vakufu, te da je komanda OG-a bila smještena gdje i Općinski stožer u Bugojnu.

Duvnjak je svjedočio na suđenju Dževadu Mlaći, optuženom u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, i Cikotiću, bivšem komandantu OG-a Zapad Armije BiH. Mlaćo se tereti da je naredio ubistva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a u optužnici se navodi i da je zaustavio transport zarobljenika u Zenicu zbog navodno sigurnosnih i tehničkih razloga. Cikotić je optužen da nije spriječio podređene pripadnike Armije RBiH da počine krivična djela, kao i da je propustio da preduzme mjere zbog mučenja i ubojtava ratnih zarobljenika.

Abdulah Jeleč, nekadašnji zapovjednik Općinskog stožera Obrane Bugojno, ispričao je da je po funkciji bio član bugojanskog Ratnog predsjedništva 1993. godine, te da nije prisustvovao svim sjednicama, jer je u to vrijeme, kako je rekao, bio napad HVO-a i Hrvatske vojske na Gornji Vakuf, gdje je bio angažiran sa svojim jedinicama.

Tužitelj Vukojčić prezentirao je svjedoku zapisnik sa 84. sjednice, gdje je konstatirano prisustvo svjedoka i u kojem se traži dostavljanje spiska zarobljenika prije odlaska u KPZ Zenica, kako bi Ratno predsjedništvo donijelo stav o tome.

Svjedok: ''Ne sjećam se''

''Uopće se ne sjećam da je to bilo na dnevnom redu. Ne sjećam se oko toga ničega'', kazao je svjedok.

Na pitanje tužitelja za saznanja o zatvorenicima, svjedok je ispričao da mu je tek 1994. godine njegov pratilac rekao da je u tisku s hrvatskim predznakom pisalo o nekim događajima.

Tužitelj Vukojčić prezentirao je zapisnik o ranijem saslušanju u kojem je svjedok izjavio da nema neposredna saznanja, ali da je čuo ''da je bilo spremno da se zarobljenici prebace u KPZ Zenica te, kada su trebali da uđu u autobus, da je došao Meša Duvnjak, čovjek od povjerenja Dževada Mlaće, i sve stopirao'', ali se svjedok nije mogao sjetiti.

Svjedok je potvrdio odvjetnici Rešidović da Općinski stožer nije imao vojnu policiju, te da je OG ''Zapad'' bila mala grupa od tri člana.

Na konstataciju da je Operativna grupa ''Zapad'' bila smještena u zgradi Općinskog stožera, gdje je svjedok bio zapovjednik 1993. godine, kazao je da se ne sjeća jer je prvo bilo u zgradi Općinskog stožera, pa u Općini.

Svjedok je potvrdio da na početku nije bilo ni pomoćnika načelnika Operativne grupe ''Zapad'', ni načelnika veze, sve do reforme 1993. godine.

Suđenje se nastavlja 14. siječnja.