Nema dosljednosti
Mobing u BiH - rijetke presude u korist žrtve
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Od kako se bh. pravosuđe počelo susretati s predmetima koji se tiču mobinga, vrlo je malo presuda u korist žrtve, pokazuje iskustvo pravnika i pravnica iz organizacije "Vaša prava BiH".
Suđenja se odlažu, predugo traju, a uz sve i puno koštaju. Nerijetko se odbijaju uz obrazloženje da u predmetima nema mobinga.
Za tu situaciju nema opravdanja, smatraju u "Vašim pravima BiH", jer mehanizam za zaštitu postoji, i to je Zakon o zabrani diskriminacije. U članu 5 zakona, mobing je precizno definiran kao oblik diskriminacije, čime je omogućeno da se pravi razlika između mobinga i drugih oblika povrede radnog prava, pišu Nezavisne novine-
Tek neki od radnika se odlučuju podnijeti tužbu protiv poslodavca.
Nermin Hanjalić i Edita Avdibegović, pravnici iz organizacije "Vaša prava BiH", smatraju da se zakon ne provodi dosljedno.
"U ovim slučajevima potrebno je imati hrabrost i volju - nije stvar u neznanju ili nepoznavanju samog pojma'', smatra Hanjalić.
Nekoliko je problema u sudskoj praksi. Prvo, u većini predmeta se ne postupa po pravilu hitnosti, što je posebno otežavajuća okolnost za žrtvu koja se sve vrijeme nalazi u radnom okruženju u kome trpi mobing.
Takođe, većina ovih slučajeva još nema svoju oznaku, odnosno vode se kao "radni sporovi", što dodatno usporava proces, jer na jedan slučaj mobinga dođe nekoliko stotina slučajeva radnog spora.
Najstariji predmet mobinga, čiju žrtvu zastupaju ''Vaša prava BiH'', star je pet godina i za njega još nema sudskog epiloga, pišu Nezavisne.
Trenutno, Hanjalić i Avdibegovićeva rade na nekoliko predmeta mobinga. Jedan od njih je iz 2013. godine, a pripremno ročište bilo je zakazano tek za novembar 2014. godine.
"Dakle, čitava 2014. je prošla, a da nije ništa urađeno po pitanju ovog predmeta. Ljudi koje zastupamo su dobili otkaz u studenom 2013. Nekome tko je ostao bez posla i ima malu djecu godinu dana je zaista puno", rekao je Hanjalić.
Avdibegović smatra da nije dovoljno što postoji dobar mehanizam, odnosno Zakon o zabrani diskriminacije.
"Na sudu definitivno leži velika odgovornost, jer bi makar jedna pozitivna presuda djelovala preventivno u ovim slučajevima'', kaže Avdibegovićeva.