Presuda
Mostar: 10 godina zatvora za ubojstvo pripadnika HVO-a
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Županijsku sud u Mostaru u prvostupanjskom postupku osudio je Esu Razića na 10 godina zatvora za ubojstvo dva pripadnika HVO-a Ivice Bunoze i Martina Markovića, na brdu Kvanj kod Mostara 1993. godine. Razića je ovaj Sud osudio za krivično djelo "Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika".
Presuda je objavljena u petak 10. svibnja 2024., a predsjedatelj Sudskog vijeća Darko Zovko, u čijem sastavu su Nada Hamović-Kovačević i Jesenka Bašić, rekao je da je Tužiteljstvo HNŽ-a u potpunosti dokazalo navode iz izmijenjene optužnice.
Izvan svake sumnje
''Sudskom vijeću nije ostalo ni najmanje sumnje da je Eso Razić počinio kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret'', rekao je predsjedatelj Sudskog vijeća.
Sud je također ocijenio da je izvan svake razumne sumnje Eso Razić postupao s direktnim umišljajem.
Pročitajte još
Zovko je u obrazloženju presude istaknuo i da su iskazi svjedoka podudarni s činjenicama, te da je iznesena Obrana u potpunoj suprotnosti s izvedenim dokazima tijekom glavnog pretresa.
Govoreći o onome što je Obrana osporavala, a to je pripadnost Razića Armiji RBiH u momentu počinjena kaznenog djela, kao i status ratnih zarobljenika ubijenih Bunoze i Markovića u trenutku kritičnog događaja – predsjedatelj Sudskog vijeća je naveo, kako iz izjava svjedoka proizilazi da ubijeni (Bunoza i Marković op.a.) nisu bili svjesni plana i dogovora dotadašnjih suboraca bošnjačke nacionalnosti o njihovom prelasku iz HVO-a u Armiju RBiH i da su ubijeni ne znajući što im se sprema. Sud je utvrdio i da su tako pali pod vlast neprijatelja, te da su glede tih činjenica suglasne izjave svjedoka.
Vjerodostojan iskaz svjedoka Tucakovića
Također, ovaj Sud je ocijenio u potpunosti vjerodostojnim iskaz svjedoka Samira Tucakovića koji je tijekom postupka osporavala Obrana, tvrdeći da je ovaj svjedok počinio ubojstvo koje je stavljeno na teret Esi Raziću.
Iako je nesporno da su prije kritičnog događaja svi sudionici događaja na brdu Kvanja 1993. godine bili pripadnici HVO-a, Županijski sud je ocijenio da 1. 10. 1993. kada se krenulo u zarobljavanje hrvatskih pripadnika HVO-a, bošnjački pripadnici su djelovali kao pripadnici suprotne strane, tj. Armije RBiH. Naglasio je i kako je plan bio tajan, te su tako pripadnici hrvatske nacionalnosti HVO-a pali pod vlast ratnog neprijatelja.
Govoreći o visini izrečene kazne, Sud je kazao da se radi o iznimno teškom kaznenom djelu počinjenom na okrutan način. Kao otežavajuća okolnost uzeta je u obzir upornost u činjenju djela jer je osuđeni Eso Razić nakon Bunoze (Ivica op.a.) usmrtio i Markovića, te krenuo da liši života i Roberta Repca.
Od olakotnih okolnosti Sud je uzeo u obzir da se radi o obiteljskom čovjeku, da nakon ovog događaja nije evidentiran kao počinitelj novih kaznenih djela, te da je od počinjenja djela prošlo 30 godina.
Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Vrhovnom sudu FBiH.
