Mostar: Djeca sve češće traže psihološku pomoć, u školama fali stručnjaka

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nasilje među vršnjacima je sveprisutni problem koji pogađa mnoge zajednice širom svijeta, uključujući i Mostar. Kao grad s bogatom kulturnom i povijesnom baštinom, suočava se s različitim izazovima u području obrazovanja i socijalizacije mladih. Spektar negativnih posljedica je ogroman, a žrtve nasilja često doživljavaju razne oblike psihičkih oboljenja, prenosi federalna.ba.

Stručnjaci iz ove oblasti ističu da je angažman svih sektora društva ključan za postizanje dugoročnih i održivih promjena. Također, objašnjavaju korake u postupanju s maloljetnicima koji počine krivično djelo ili prekršaj.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije ističu da se u slučajevima raznih kaznenih prekršaja uglavnom radi o starijim maloljetnicima te kako postoje policijski službenici koji imaju posebne certifikate za rad s takvim osobama. Na razini kantona, uz potporu ostalih međunarodnih institucija radi se intenzivno na tomu kako već od rane školske dobi utjecati na smanjenje broja ovakvih slučajeva.

''Pet-šest godina provodimo kampanju po školama, educiramo taj uzrast kako kročiti kroz život, ne koristiti drogu, huliganstvo, ne koristiti druge metode koje će kasnije utjecati na njihov životni put'', ističe glasnogovornik MUP-a HNK-a Ljudevit Marić.

Stručnjaci iz oblasti dugogodišnjeg rada s djecom ističu, prije svega, ogromnu ulogu i odgovornost roditelja jer, kako poručuju, sve počinje i dolazi iz kuće. Isto tako, nedovoljan broj stručnjaka veliki je problem jer je, kažu, rekordan broj slučajeva u kojima djeca traže psihološku pomoć.

''Nepostojanje stručnih timova u školama koji, između ostalog, kao jednog od članova moraju imati psihologa. On bi se brinuo o mentalnom zdravlju djece i na vrijeme reagirao'', naglašava Mirjana Laganin, predsjednica Udruge ''Naša djeca''.

Društvene mreže navode se kao jedan od ključnih faktora koji negativno utječe na psihičko stanje djece. Povećan broj slučajeva međuvršnjačkog nasilja je, kažu stručnjaci, zabrinjavajući. Ukoliko ne bude reakcije na razini cijelog društva, posljedice bi mogle biti ogromne.

''Bojim se eskalacije sukoba, jer vidimo da nema reakcije na jedan slučaj, na dva, na tri slučaja. Bojim se da će doći do širenja nasilja i to nikome nije u interesu'', upozorava Aniba Pehlić, psihologinja i predsjednica Udruge ''Novi put''.

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić (SNSD) bio je u posjetu Mostaru nakon nedavnog incidenta. Kaže kako je veoma nezadovoljan odnosima vodećih institucija Federacije prema ovom i sličnim slučajevima, promjene su ističe, nužne.

''Što treba da se dogodi pa da vlasti Federacije BiH adekvatno reaguju, je li treba da padne mrtva glava? Ovo se mora sistemski riješiti'', poručio je on.

Obrazovne ustanove moraju više vremena posvetiti samom usmjeravanju djece, jer sve dok se bavimo posljedicama a ne uzrocima - pomaka neće biti, ističu iz Kantonalnog ministarstva unutarnjih poslova.

''Mi smo zadnja karika u lancu, djelujemo represivno. Znači da prije neko treba na te ljude i omladinu djelovati edukativno, a mi već djelujemo represivno'', zaključuje Marić.

Pogledi na ovaj problem mogu biti drukčiji, ali je zabrinjavajuće da međuvršnjačko nasilje već godinama zadaje veliki problem institucijama u Bosni i Hercegovini koje, kako naši sugovornici ističu, očito ne mogu odgovarajuće reagirati na ovakve situacije. Sustavne promjene su ključne, a utjecaj odraslih iznimno važan na promjeni ponašanja djece.