Mostar na čekanju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH je danas razmatrala moguće izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, ali nije okončala rad.

Član radne grupe Halid Genjac je nakon sjednice kazao novinarima da ostaje još jedan sastanak da se konačno utvrdi tekst i da se konačni prijedlog dostavi u parlamentarnu proceduru, što bi trebalo biti u sljedećih sedam do deset dana.

Naveo je da su završili određeni dio posla, napominjući da su to uglavnom izmjene koje se tiču tehničkih aspekata, unapređenja nekih aspekata pripreme i provođenja izbora.

''Ovaj dio posla je završen usvajanjem 32 amandmana na Izborni zakon i jednog broja amandmana na Zakon o financiranju političkih stranaka. Ti amandmani koji se odnose na Zakon o financiranju političkih stranaka su provođenje najvažnijih preporuka GRECO-a, na način da se izbjegnu zaprijećene sankcije'', kazao je Genjac.

Dodao je da izmjene koje su predložene osiguravaju, u velikoj mjeri, provođenje najvažnijih preporuka GRECO-a.

Nije bilo konsenzusa

Što se tiče Izbornog zakona BiH, Genjac navodi da ''nije bilo spremnosti u ovom trenutku, ili nije bilo suglasnosti, za ozbiljnije zahvate u smislu promjene cenzusa, odnosno izbornog praga, zatvaranja lista, pomjeranja općinskih izbora''.

''Nije bilo konsenzusa. Različita su stanovišta stranaka o ovim temama. Vođena je dugotrajna rasprava i ta pitanja u ovom trenutku nisu usuglašena. Neka od tih pitanja ostaju za period nakon općinskih izbora, a neka pitanja su, mislim, i definitivno stavljena ad akta kao što je pitanje izbornog praga, zatvaranja lista, itd'', smatra Genjac.

Što se tiče Grada Mostara, Interresorna grupa nije otvarala pitanje sadržajne rasprave o samom rješenju za Grad Mostar u smislu provođenja presude Ustavnog suda BiH, jer se opredijelila ''da se čeka dogovor ključnih političkih subjekata u Mostaru, a to su prije svega SDA i HDZ, i da se nakon tog dogovora ili usuglašavanja rješenja, na Interresornoj grupi razmatra i prihvati takvo rješenje''.

''Ukoliko ne bude takvog dogovora, onda će Interresorna grupa razmatrati šta da uradi i šta može uraditi u smislu osiguranja pretpostavki za održavanje izbora u gradu Mostaru'', kazao je Genjac.

Podsjetio je da posljednjih nekoliko mjeseci traju intenzivni razgovori gradskih odbora SDA i HDZ-a i njihovih najužih političkih rukovodstava u nastojanju da se pronađe obostrano prihvatljivo rješenje.

Jedinstven grad i administracija

''Mogu samo reći da određenih napredaka ima. Radimo na modelima i SDA je ponudila prijedlog koji bi mogao biti prihvatljiv i HDZ-u, jer zadovoljava one principe, onaj okvir koji smo na početku uspostavili, da je Grad Mostar jedinstven, da je administracija jedinstvena, da ima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika i da imaju odgovarajuće jedinice lokalne samouprave putem kojih bi se osiguralo isključenje majorizacije ili dominacije bilo koga u Mostaru'', pojasnio je Genjac.

Dodao je da je prerano iznositi definitivne stavove o tom rješenju, jer su razgovori u tijeku.

''Prijedlog je otvoren, prijedlog je na stolu. On je dobra osnova da se razgovara. U sebi sadrži sve elemente koje sam naveo i tijekom razgovora moguće je napraviti određene korekcije u rješenju, stalno nastojeći da se zadovolje ovi principi'', naveo je Genjac.

Misli da je to rješenje ''koje je najozbiljnije u ovom trenutku''.

''Pošto je ogroman problem Grada Mostara imamo jedan vrlo ozbiljan prijedlog. Mislim da bi se trebalo pozabaviti tim rješenjem i uložiti maksimalno napora i spremnosti na maksimalan kompromis da se konačno pronađe rješenje'', kazao je Genjac.

Članica Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH i zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto izrazila je žaljenje što nisu kroz ovu radnu grupu napravili izmjene zakona koje se tiču, prije svega, implementacije presude 'Sejdić-Finci' i odluke Ustavnog suda BiH za Grad Mostar.

''Međutim, ne želim kazati da je to samo stvar HDZ-a BiH niti SDA. To je stvar Parlamentarne skupštine i to moramo tako gledati, to je stvar svih nas, bez obzira na poziciju i na opoziciju'', smatra Krišto.

Različiti principi i stajališta

Nakon sjednice Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH kazala je novinarima da HDZBiH čini sve, daje konstruktivne prijedloge i rješenja, 'da u okviru odluke koja traži da je promijenimo, da jednostavno dođemo do rješenja, da napravimo iskorak da se održe izbori u gradu Mostaru ove godine, kada se održavaju svi izbori na lokalnoj razini'.

''Mi smo razgovarali i razgovaramo sa SDA, tražeći rješenja i za implementaciju presude 'Sejdić-Finci'. Po meni tu ima prostora da se dođe do određenog rješenja, barem kad je u pitanju djelimično provedba presude. Znači u onom dijelu koji se odnosi na implementaciju presude za izbor članova Predsjedništva, jer je tu jednostavnije možda doći do rješenja, nego kad je u pitanju provedba odluke koja se tiče Doma naroda'', navela je Krišto.

Kada je u pitanju Grad Mostar, Krišto kaže da prije svega tu postoje 'različita stajališta i principi'.

''Mi se zalažemo prije svega za provedbu, odnosno implementaciju presude koja podrazumijeva implementaciju presude u smislu vrijednosti glasa, ono što traži odluka. A kod nekakvih razgovora koji se do sada vode postoje različiti stavovi'', ističe ona.

Prijedlozi traže promjenu Ustava

Po njenim riječima, HDZBiH se zalaže za jednistven Grad Mostar.

''Međutim, prijedlozi koji dolaze od SDA su na neki način, u svakom slučaju bih rekla, podjela grada na dvije općine. Nastoji se nekako uvjeriti da to nije tako, ali to kroz ove prijedloge koje sam do sada mogla vidjeti i propratiti kroz razgovore, ne vidim da se radi o jedinstvenom Gradu nego upravo podjeli grada na dvije općine'', tvrdi Krišto.

Dodaje da svi ti prijedlozi koji dolaze 'traže od nas promjenu Ustava Federacije'.

''Znate da je poglavlje Grada Mostara regulirano člankom VI c Ustava Federacije BiH, tako da njega ne možemo podvesti pod promjene, ili pak donošenje zakona kojim se regulira poglavlje uređenja drugih jedinica lokalne uprave, a to je članak VI a'', istaknula je Krišto.