Tko može zaustaviti maloljetne razbijače u Mostaru?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Desetak maloljetnih huligana protekli vikend kamenjima je napalo stariju ženu koja živi u Vukovarskoj ulici u Mostaru. Huligani su 'zasuli' kamenjima stan u prizemlju zgrade u kojem živi starica, pri čemu su razbili nekoliko prozora a kamenje je završilo i u susjednom stanu u kojem boravi obitelj s djecom.

Navodno, ovo nije prvi put da maloljetni huligani napadaju navedenu ženu. Navodno se ovo ponašanje ponavlja barem jednom tjedno i to već nekoliko godina i navodno je policija upoznata s ovim problemom još od ranije, ali napadi su se nastavili. Također, navodno je i ono, što smo navikli čuti, grupa maloljetnih delikvenata od ranije poznata policiji.

I dok društvene mreže bruje o napadima koji su se dogodili, do te mjere da se dijele i imena napadača, u policiji nemaju zavedeno - ništa.

U policijskom biltenu koji 'obrađuje' događaje za vikend, ovaj napad nije zabilježen, a glasnogovornik MUP-a HNŽ, Ljudevit Marić, rekao je kako napad nije prijavljen.

''Nama nitko ništa nije prijavio, da jeste imali bismo u evidenciji'', rekao je za Bljesak.info Marić, dok odgovor na upit o ranijim napadima, koji su također navodni, nije ponudio.

Obzirom da je sve navodno i neslužbeno, koliko god to smiješno i žalosno zvučalo, zanimalo nas je kakav je procedura, odnosno kako se zapravo građani mogu zaštiti od ovakvih napada i, obzirom da je riječ o maloljetnicima, što im policija uopće može.

Što policija može?

Ispostavilo se da, poštujući trenutne zakonske procedure, i ne mogu baš mnogo.

Policija da bi obavila razgovor s maloljetnom osobom za koju se sumnja da je počinila kazneno djelo mora pozvati roditelje, socijalnog radnika, odvjetnika i policijskog službenika koji mora biti certificiran za razgovor s maloljetnom osobom. Cijela procedura se može obaviti samo uz odobrenje tužitelja.

U slučaju da postoje dokazi da su maloljetnici učinili neko kazneno djelo, onda se postavlja pitanje kako je to zakon regulirao, a ako je utvrđen propust u roditeljskoj dužnosti, onda roditeljima ide prekršajni nalog ili prekršajna prijava. Kazne roditeljima sežu i do 1.000 KM.

Što radi Centar za socijalni rad?

U Centru za Socijalni rad Mostar rekli su kako nakon razgovora, na poziv policije, suda ili tužiteljstva, koje obave, roditelje upozoravaju na zakonska rješenja i dalje postupaju po odlukama Suda ili tužitelja.

''Policija ne smije uzimati izjave od maloljetnika bez prisustva roditelja, staratelja i Centra za socijalni rad. Mi izađemo s njima ili na teren ili u policijsku stanicu, a po potrebi oni angažiraju i psihologa iz tužiteljstva koji prisustvuje razgovoru jer gledamo da zaštitimo prava maloljetnih osoba'', rekao je za Bljesak.info Tomislav Pupić, iz Centra za socijalni rad Mostar.

Navodi kako nakon obavljenog razgovora, ako nisu u prilici da obave razgovor s roditeljima ranije, pozivaju ih u Centar i upozoravaju na zakonska rješenja donošenja zaštitnih mjera prema maloljetnicima i kaznenih djela. Sud ili tužitelj im, u određenim slučajevima, odrede da moraju kontrolirati određene obitelji u nekim vremenskim intervalima ili da se oni moraju javljati u njihov centar.

''Sad dolazi ono pitanje kad ti maloljetnici rade ono što rade, problem je ona famozna rečenica 'od ranije su poznati', i druga stvar način prijave i dolaska. Konkretno ovaj posljednji slučaj, došli smo u situaciju da se ne govori da su to djeca koja to rade više puta i da se to trebalo sankcionirati davno. Također, što se u gradu razvaljuju klupe, reklame, za to nikad nitko nije odgovarao'', dodao je i naveo kako je i sam svjedočio ispadu spomenute skupine maloljetnika kojima, čini se, nitko ništa ne može.