Ničiji problem
Mostar: Odbačene narkomanske šprice svuda po gradu, pa što?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Na više lokacija u gradu Mostaru, u blizini parkova, osnovnih škola, kafića i stambenih zgrada se mogu vidjeti šprice za koje se pretpostavlja da su korištene za drogiranje što izaziva nelagodu kod stanovnika grada na Neretvi.
''Nije ovo ništa novo, čak ni začuđujuće. Odbačene igle možete vidjeti i u blizini Kosače, 30 metara od osnovne škole'', objašnjava naša čitateljica koja nam je poslala neke fotografije odbačenih ''narkomanskih šprica''.
Registrirani medicinski otpad
Prema dostupnim podacima, najveće zdravstvene ustanove u Hercegovačko-neretvanskoj županiji godišnje proizvedu oko 36 tona neopasnog i čak 50 tona opasnog medicinskog otpada koji završava na gradskim deponijima cijele županije.
Prema Pravilniku o upravljanju medicinskim otpadom, obveza svake zdravstvene ustanove je da izradi Plan upravljanja medicinskim otpadom koji će primjenjivati. Svaka zdravstvena ustanova mora poštovati ovaj Pravilnik, veoma infektivni otpad zahtjeva toplotnu ili kemijsku sterilizaciju prije nego se pomiješa s ostalim infektivnim otpadom.
''Smeće je svakako veliki problem u Mostaru, a još veći problem je taj što te injekcije i šprice vrlo lako mogu doći u doticaj s djecom i oni se mogu zaraziti tko zna čime'', smatra stanovnica Mostara.
Problem će biti još veći
Dragan Ružić predsjednik Udruge Milosrdni otac iz Međugorja kaže kako je u slučaju nailaska na pribor za drogiranje potrebno obavijestiti mjerodavne institucije zato što u dodiru s njima postoji opasnost od prenošenja zarazne bolesti.
S njim se slaže i ravnatelj Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar mr. sc. Siniša Skočibušić, dr. med koji kaže kako se korištene igle i štrcaljke smatraju infektivnim medicinskim otpadom koje zahtijevaju posebno zbrinjavanje.
''Uklanjanje otpada treba povjeriti nadležnima za tu djelatnost. Svakako ne bi bilo dobro da se pribor za ubrizgavanje odlaže u komunalni otpad. Zato je potreban poseban nadzor prilikom uklanjanja u posude koje se ne mogu probiti. Zabrinjavajuća je činjenica da će ovaj problem u budućnosti biti još i veći, jer je završen projekt zamjene štrcaljki i igala, a nisu osigurana sredstva za nastavak tog aspekta rada nevladinih organizacija'', rekao je Skočibušić za Bljesak.info.
Unatoč tome što se prozivaju nadležni i što odbačene igle i šprice zahtijevaju posebno zbrinjavanje, čini se da u Gradu Mostaru nitko nije za njih odgovoran.
Policija ne može ništa učiniti
Naime, iz JP Parkovi nam je rečeno kako oni kupe otpad oko kontejnera i kako nisu nadležni za gospodarenje medicinskim otpadom koji je bačen po gradu.
Iz MUP-a HNŽ-a nam je pak rečeno kako policija radi po prijavi građana, te da bez toga ne mogu ništa učiniti.
''Ukoliko građani vide da se netko drogira, dužni su to prijaviti policiji i tad policija izlazi na teren. Bez prijave ne možemo ništa učiniti'', rekao je Ljudevit Marić, glasnogovornik policije HNŽ-a za Bljesak.info.
Po svemu sudeći, ovakve prizore građani će i dalje viđati. S druge strane, broj ovisnika se u Hercegovini, ali i u Mostaru povećava.
''Broj ovisnika se povećava, veća je tolerancija u percepciji ovisnika i ovisnosti. Kocku ne smatraju problemom jer je legalna. Veći je broj ovisnika koji se ne liječe od onih koji se nalaze u ustanovama ili terapijskim zajednicama'', rekao je Ružić za Bljesak.info.
Zbog toga što se ne liječe teško je odrediti točan broj ovisnika o dragama.
Ne liječe se svi ovisnici
''Procjene stručnjaka govore da na jednog liječenog ovisnika dolazi i do četiri neliječena ovisnika. Puno veći broj ovisnika se ne liječi, ne želi se liječiti ili se pokušava u tajnosti samostalno ili uz pomoć obitelji izliječiti. U svakom slučaju, sigurno je da svi ovisnici o drogama nisu uključeni u neki od programa rješavanja problema droge'', rekao je Skočibušić.
Dodao je kako se problem ovisnosti u gradu Mostaru ne smanjuje, te kako se svaki mjesec za liječenje prijave jedan do dva nova ovisnika.
''Problem ovisnosti o drogama se ne smanjuje. U registru Centra se bilježi stalan porast ovisnika, a svaki mjesec imamo prosječno 1-2 pacijenta koji se po prvi put uključuju na liječenje i nekoliko onih koji se ponovo uključuju u detoksikacijske programe. Nažalost, točan broj ovisnika o drogama nije moguće definirati jer se ne može popisati tko sve s kojom ovisnošću ima poteškoća, ali trenutno se u Centru svakodnevno liječi oko 200 pacijenata'', rekao je Škočibušić.