Mostarci nezainteresirani: Samo 2.500 građana za provođenje deratizacije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Peticiju, koja je organizirana u sklopu javne kampanje "Vrištimo za Mostar" potpisalo je nešto više od 2 500 građana Mostara, što govori kako su građani ovoga grada nezainteresirani za provođenje sustavnih DDD mjera (deratizacija, dezinfekcija, dezinsekcija) iako je posljednja sustavna deratizacija provedena skoro prije osam godina.

Govoreći o akciji potpisivanja peticije za provođenje sustavnih DDD mjera, koja je bila organizirana na tri mjesta u gradu Mostaru, predsjednik udruge "Vrisak" Vedran Arapović je istaknuo kako su predstavnici udruge na neki način razočarani odzivom građana.

"U ovome gradu živi jedan dio građana koji ne želi potpisati peticiju, jedan dio građana bi zaštitio štakore, postoji jedan dio građana, koji smatraju da će na ovaj način, provođenjem sustavnih DDD mjera biti prevareni. Na žalost, ono što možemo izvući iz svega ovoga jeste da su građani sve pesimističniji i kako ne gledaju pozitivno na stvari koje bi mogle imati pozitivan rezultat", kazao je Arapović.

Dodao je kako predstavnike te udruge najviše brinu izjave koje govore kako nema novca za provođenje sustavnih DDD mjera, iako Grad Mostar, kako je istaknuo, trenutno propada i u njemu je, na neki način, sve stalo.

"Kako je moguće da Hercegovačko-neretvanska županija, koja ima planirani proračun od 194 milijuna maraka ne može izdvojiti između 200 i 300 tisuća maraka, ne za ciljanju, već za sustavnu deratizaciju", kazao je Arapović, te se upitao kako je moguće da nitko ništa ne želi poduzeti.

Arapović je istaknuo kako je prijeko potrebno podržati nekog tko se svim silama zalaže kroz godinu dana za ovu akciju i tko je omogućio da ova priča ne dođe samo do Sarajeva, Tuzle, Zenice, nego tko je omogućio da ova priča ide dalje.

''Ova akcija je prepoznata u Bruxellesu i u Bundestagu ali nije prepoznata od strane Vlade HNŽ'', rekao je Arapović.

Po riječima projekt menadžerice Glorie Lujanović, Grad Mostar posljednji put je izdvojio 60 tisuća konvertibilnih maraka za ciljanu deratizaciju, dok Vlada HNŽ-a ne može osigurati provedbu sustavnih DDD mjera. Ona je naglasila kako je provedba ciljane deratizacije samo privremeno rješenje problema.

"Već u siječnju ulazimo u novu godinu bez provedene sustavne deratizacije, od HNŽ-a je gora samo Tuzlanska županija, koja već nije imala devet godina provedbu sustavnih DDD mjera, dok se recimo na području Sarajevske županije one redovito provode", kazala je Lujanović, te je dodala kako za područje HNŽ-a možda više ne može pomoći ni sustavna deratizacija već bi bolji učinak imala protuepidemijska.

Naglasila je, kako to ne govori sa sigurnošću jer je za odluku o provođenju protuepidemijske deratizacije potrebno izvršiti još neka ispitivanja i analize.

Dodala je, kako su Vlada HNŽ-a i resorni ministar odgovorni za ovakvu situaciju na području grada Mostara i županije.

"Kako bi provođenje sustavnih DDD mjera uopće uspjelo potrebno je prije svega provesti veliku ekološku akciju čišćenja, potrebno je obaviti dubinsko čišćenje kako bi na deponiji smeća ostao samo šut, jer šut štakori i miševi ne mogu razgraditi", kazala je Lujanović.

Ona je pojasnila kako od provođenja sustavnih DDD mjera ove godine najvjerojatnije neće biti ništa jer se takve akcije provode tijekom proljeća i jeseni. Naglasila je kako Vrisak neće odustati od svojih planova i javne kampanje, te kako se nada da će početkom proljeća naredne godine imati bolje vijesti kada je riječ o provođenju sustavnih DDD mjera.