Mostarcima je bitna vjera, ali nisu zasićeni politikom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Državljani Bosne i Hercegovine bilo da se radi o Bošnjacima, Srbima ili Hrvatima svi imaju jednak stav kada se govori o vrijednostima obitelji i suživotu, ali se nije mogla utvrditi politička zasićenost'', navedeno je u rezultatima istraživanja 'Faktori pomirenja: religija, lokalni odnosi, ljudi i povjerenje – Unaprjeđenje spoznaja o faktorima koji utječu na javni interes u procesu pomirenja u BiH, na primjeru Mostar'.

Istraživanje je pokazalo kako Mostarci smatraju da bi ozbiljan pokušaj da se izgrade odnosi povjerenja i iskrenosti među religijskim i nacionalnim skupinama imao utjecaj kako na teritorij BiH tako i na području grada i okolice.

''78 posto Mostaraca smatra kako bi ozbiljan pokušaj povjerljivih i iskrenih odnosa utjecao na teritorij BiH, dok 45 posto njih smatra kako ovakvi odnosi ne bi imali utjecaj na područje Mostara i okolice. U procesu pomirenja Mostarcima bi bilo jako važno međusobno razumijevanje i poštovanje različitosti i sličnosti'', navedeno je u istraživanju.

Obrazovni programi koji pomažu mladima da riješe negativne predrasude i shvate zajedničke interese građana i građanki drugačijeg porijekla, je prijedlog na koje bi 84 posto Mostaraca trošilo javne prihode, dok, prema statistici 51 posto njih bi u proces pomirenja uključilo osobe koje podržavaju političke interese svih građana i građanki BiH, a ne samo jednog konstitutivnog naroda. Samo 26 posto naših sugrađana bi u ovaj proces uključilo žene, političare i istaknute vjerske osobe.

Iako u općem uzorku postoji postoji statistički značajna razlika između odgovora građana koji su se izjasnili kao religiozni, u Mostaru nije iskazana značajna razlika. 

Prema ovom istraživanju, Mostarcima i Mostarkama vjera je vrlo važna za cjelokupni život, pa bi tako 51 posto njih uključilo istaknute vjerske osobe u proces.

Rezultati istraživanja, koje je proveo Centar za empirijska istraživanja religije i Univerziteta u Edinburghu predstavljeni su danas u Mostaru. 

Šef ureda Zaklade Konrad Adenauer u BiH Karsten Duemmel kazao je kako se spomenuto istraživanje odnosi na različite starosne grupe i na različite socijalne strukture građana u BiH i njihovu odnosu prema politici, društvu i svim drugim strukturama.

''Ono što je interesantno jeste da nismo mogli utvrditi toliku političku zasićenost. Neovisno o starosnim strukturama stanovništva utvrdili smo da postoje čvrste vrijednosti koje prevladavaju granice struktura za koje se i dalje građani zalažu. Sve što je vezano za politiku za taj odnos prema politici, za institucije, administraciju da je tu povjerenje nešto slabije. No, sve što je vezano, za obitelj, suživot tu građani polažu više vrijednosti. Interesantno je da u dijeljenju tih vrijednosti ne postoji nikakva etnička razlika. Dakle, u tim etničkim skupinama bilo da se radi o Bošnjacima, Srbima ili Hrvatima svi imaju jednak stav kada se govori o ovim vrijednostima'', istaknuo je Duemmel.

Naveo je kako je iznenađujuće da su se religijske skupine izjasnile isto kao i etničke naglašavajući da im je pomirenje jako bitno i da je bitno ići 'k onome drugome'.

''Ono što je za mene pozitivno u svemu ovome je da su se religije izjasnile da je pomirenje neophodno, međutim ono što jer za mene jako bitno jeste to da nitko nije pogledao samog sebe, da nitko nije rekao što iz svoje vlastite religije mora biti učinjeno kao jedan samokritički osvrt da bi se išlo ka tom putu. Između redova smo mogli čuti da svi očekuju da taj drugi načini jedan korak, da je druga strana ta koja mora učiniti nešto po tom pitanju. Moje osobno iskustvo mi govori da moramo krenuti od sebe'', kazao je Duemmel.

Profesor sa Sveučilišta Hercegovina i član istraživačkog tim Marko Antonio Brkić kazao je kako su istraživali stavove građana i građanki BiH, a ne nekih ideologija, politika, programa. Prema tim rezultatima oko 75 posto građana ove države smatra kako procesi i postupci pomirenja i izgradnje povjerenja bili ključni za budućnost BiH.

''Kada malo dublje zaronimo i vidimo na koji način oni to vide da bi to trebalo biti ostvareno, tu dolazi do određenih razlika i pristupa, istraživanje pokazuje da bez povjerenja teško funkcioniramo. Povjerenje je temelj na kojem svakodnevno funkcioniramo ali kad se događaju bitne društvene stvari onda je to povjerenje ili temelj izgradnje odnosa koji su produktivni da se društvo razvija i raste ili strah koji priječi povjerenje doista blokada koja drži društvo u stagnaciji i rekao bih razvijanju negativnih odnosa'', navodi Brkić.

Istraživanje je pokazalo i to kako građani pokazuju povjerenje jedni prema drugima s tim da u procesu izgradnje povjerenja na društvenom planu više vjeruju nastavnicima nego političarima, ženama nego vjerskim liderima.

Terensko istraživanje trajalo je od 1. travnja do 1. srpnja 2013. godine u 13 gradova BiH na uzorku od 2.606 ispitanika.