Mostarsko ministarstvo odbija provjeru certifikata za dječje golove

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mostarsko ministarstvo obrazovanja odbilo je zahtjev za dostavljanje sigurnosnih certifikata korištenih u nabavci sigurnih golova za djecu i mjesecima nije odgovorilo na brojne upite o ovim certifikatima, koje su novinari Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) željeli usporediti s certifikatima korištenim u Sarajevu.

Sigurnosni certifikati koji su korišteni u Sarajevu su, prema tvrdnji španjolske kompanije koja takve certifikate izdaje, krivotvorine.

Nabavka od 750 tisuća KM

Novinarima BIRN-a BiH je onemogućeno dostavljanje certifikata korištenih u Mostaru kako bi ih mogli poslati na analizu ispravnosti u Španjolsku. Uvidom u dokumentaciju, novinari BIRN-a BiH su utvrdili da je u Mostaru korišten isti tip certifikata ali s različitim datumima.

U mostarskoj nabavci vrijednoj gotovo 60.000 KM sudjelovale su četiri domaće kompanije, ali je na kraju izabrana tuzlanska firma Autotehna jer je jedina priložila posebno tražene španjolske i američke sigurnosne certifikate za golove.

Ova nabavka dio je projekta za kupovinu sigurnih dječjih golova u Federaciji vrijednog 750.000 KM, nakon što je nogometni gol usmrtio dječaka u sarajevskom naselju Dobrinja krajem 2015. godine.

BIRN BiH je ranije objavio priču o dva certifikata korištena u kupovini golova u Sarajevu. U Sarajevu su korištena dva certifikata za koje je španjolska kompanija koja ih je navodno izdala potvrdila BIRN-u BiH da se radi o krivotvorinama.

Firma Autotehna je u mostarskoj nabavci priložila identične certifikate ali s drugačijim datumima. Jedan certifikat – u koji je novinar BIRN-a BiH imao uvid u prostorijama Ministarstva – naslovljen na španjolsku kompaniju Zual S.A., izdan je 14. veljače 2014. s rokom važenja od godinu dana.

Krivotvorine

Jose Maria Farinas Garcia iz nezavisne kompanije za akreditacije Ases21, čiji je logo u zaglavlju certifikata korištenih u Sarajevu i Mostaru, potvrdio je ranije za BIRN BiH da je ovaj certifikat originalan.

Certifikat čiji je rok istekao u veljači 2015. korišten je u Mostaru u nabavci pokrenutoj u rujnu 2016. godine, vidljivo je iz dokumentacije u koju je BIRN BiH imao uvid. Originalni certifikat vrijedi godinu dana i ne duže od 2015., ranije je potvrdio Ases21 za BIRN BiH.

''Drugi dokumenti su, bez dileme, krivotvorine koje je uradio netko tko se ne razumije u važeće propise'', potvrdio je Farinas.

Drugi certifikat koji je u mostarskom tenderu priložila kompanija Autotehna ima isti serijski broj kao i prvi, izdan je istog datuma ali navodno vrijedi do 13. veljače 2017. godine.

Francisco Lobo, predstavnik kompanije ZUAL, u pisanom odgovoru za Ases21 koji je dostavljen BIRN-u BiH, ranije je potvrdio da ova firma posjeduje jedan certifikat s rokom važenja do veljače 2015. godine.

''U našem posjedu ne postoji dokument izdan nakon spomenutog certifikata, niti smo tražili naknadna certificiranja. Ako postoje neki drugi certifikati pod našim imenom, radi se o krivotvorinama'', stoji u pismu Francisca Loba.

Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona odbilo je zahtjev BIRN-a BiH da dostavi ponudu na tender Autotehne u listopadu 2018. godine.

U rješenju na žalbu BIRN-a BiH naveli su da Zakon o slobodi pristupa informacijama daje pravo svakoj fizičkoj i pravnoj osobi pristup informacijama, ali da postoje i ''granice dostupnosti informacija'', ''posebno kada je riječ o zaštiti trećih lica''.

Ministarstvo nije odgovorilo

''Obveza Ministarstva je odgovorno postupanje s informacijama koje štite osobne podatke i nepovredivost pravnog i fizičkog lica'', navodi se u rješenju.

Ministarstvo nije odgovorilo na različite upite BIRN-a BiH o ovom tenderu u razdoblju dužem od šest mjeseci, a ministar Rašid Hadžović, član Stranke demokratske akcije (SDA), nije želio razgovarati o ovoj temi.

Identičan zahtjev za dostavljanje tenderske ponude ranije je odobrilo ministarstvo u Sarajevu, ali je mostarsko ministarstvo i nakon žalbe odbilo zahtjev.

Novinaru BIRN-a BiH dozvoljen je uvid u dokumentaciju, ali ne i njeno fotografiranje ili kopiranje.

''Sadržaje certifikata smo ručno prepisali i usporedili ih s drugim certifikatima korištenim u Sarajevu, kao i onima koje smo slali na analizu španjolskom institutu'', navodi Birn.

Bez komentara tuzlanske firme

Među tenderskom dokumentacijom Ministarstva našao se i ručno napisan broj Dauta Cenaja. On je u razgovoru za BIRN BiH kazao da je bio posrednik u poslu i da je pripremao tendersku dokumentaciju.

Tijekom nekoliko razgovora vođenih od prosinca 2018. do kolovoza 2019. godine, Cenaj je rekao kako će poslati dokumente koji dokazuju da certifikati nisu istekli niti su krivotvoreni. Nakon nekoliko mjeseci Cenaj je poslao dva dokumenta, ali nijedan od njih nije bio sigurnosni certifikat za golove.

On je kazao da više ne radi s Autotehnom i da je samo bio ovlašteni predstavnik firme.

''Ne znam šta vas toliko zabrinjava tu. Znam da su ti ljudi jedini distributeri tih sigurnih golova. Isključen sam, više nisam u toj varijanti'', rekao je Cenaj i dodao kako više nema kontakt s predstavnicima Autotehne, s kojom je, kako je kazao, sada na sudu.

Teško do podataka

''Iznevjerili su te dobavljače, bilo je svašta. Izgubljena je zbog njih licenca za dalji rad. To je bio projekt koji je bio jako dobar'', rekao je Cenaj i dodao da Autotehna više ne radi.

''Uzeli su jednom tender i to je to. Trebao sam raditi za njih, ali su me 'izradili''', kazao je Cenaj.

Na zahtjeve BIRN-a BiH nije odgovorila Emina Zahirović, koja je u sudskom registru kompanija navedena kao vlasnica tuzlanske firme Autotehna. Ova firma nije odgovorila na odvojeni upit BIRN-a BiH.

Podatke o firmi Autotehna – čime se bavi, koliko ima uposlenih i gdje posluje – teško je pronaći. Internet stranica firme postoji, ali na njoj nije bilo sadržaja u trenutku kada su joj novinari BIRN-a BiH pristupali. Na portalu javnih nabavki navedeno je da je firma pobijedila samo na tenderu za nabavku golova u Mostaru.

Brojevi telefona ove firme, koji se teško mogu pronaći drugdje osim na portalu javnih nabavki, pripadaju firmi ZADA Pharmaceuticals iz Lukavca kod Tuzle. Emina Zahirović se na stranici ZADA-e navodi kao član uprave ove kompanije.

Firma Autotehna iznajmljivala je od 1997. godine prostorije u Tuzli od Službe za zajedničke poslove organa i tijela Federacije.

Dug državi

Do kraja 2009. godine Autotehna je napravila dug za korištenje prostora koji je sa zateznim kamatama narastao do više od 46.000 KM. Toliko je kompanija bila dužna platiti Vladi Federacije presudom Općinskog suda u Tuzli iz siječnja 2014. godine. Iste godine Autotehna je platila samo dug za 2009., ali ne i ostatak duga većeg od 42.000 KM, stoji u dokumentaciji koju je BIRN-u BiH dostavila Vlada Federacije.

Tijekom pregovora s Federalnim pravobraniteljstvom u 2017., godinu dana nakon što je pobijedila na tenderu u Mostaru, iz firme Autotehna su rekli kako su spremni platiti dug u šest rata, ali samo ''pod uvjetom'' da se oproste ili otpišu zatezne kamate.

Pravobraniteljstvo je kazalo da zbog visine duga nema nadležnost da oprosti kamate, a Autotehna je počela plaćati svoj dug, uz molbe da se kamate oproste. Kada je u travnju 2018. godine stigla potvrda da je izmirena glavnica duga, Služba za zajedničke poslove Federacije predložila je Vladi Federacije da se dug otpiše. Vlada je taj prijedlog usvojila i odluku je u studenom 2018. potpisao Fadil Novalić, član SDA.

Nabavke golova je pokrenula federalna ministrica obrazovanja Elvira Dilberović iz SDA, čije ministarstvo je raspodijelilo novac kantonalnim ministarstvima i ugovorom zahtijevala traženje izričito španjolskih i američkih certifikata.

Zeničko-dobojski kanton nije mogao provesti nabavke pa je novac vratio. U Sarajevu i Mostaru su među rijetkima koji su tendere proveli na način kako je zahtijevalo Federalno ministarstvo.