Broj raste
Na balkanskoj ruti migranata duplo više nego lani
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Migrantski pritisak na Europu ponovno jača, broj nezakonitih prelazaka vanjskih granica Europske unije u prvih pet mjeseci ove godine iznosio je 47.100, što je porast od gotovo 50 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Na takozvanoj balkanskoj ruti taj je postotak još veći i s 14.734 ilegalna pokušaja prijelaza ove godine prestigao je lanjski broj incidenata za 104 posto.
Na području zemalja zapadnog Balkana u svibnju je zabilježeno 2900 pokušaja ilegalnih prelazaka granica, što je dvostruko više od prošlog svibnja. Na tom području najviše ilegalnih migranata dolazi iz Sirije i Afganistana.
Porast brojki na svim prilazima
Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu Frontex, koja je i objavila te preliminarne podatke o migrantskim kretanjima, promjenu trenda pripisuje tome što granice, lani zatvorene zbog COVID-19, sada postaju sve otvorenije.
Brojevi rastu gotovo na svim prilazima Starom kontinentu - u zapadnom Mediteranu bilo je u svibnju više od 1350 ilegalnih prelazaka granice, gotovo dvostruko više nego u istom mjesecu 2020. Ukupno je u prvih pet mjeseci 2021. bilo 4550 prelazaka ili 21 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, piše Večernji list.
Pročitajte još
Najveći je pritisak na granice EU-a i dalje zbog migranata koji dolaze preko srednjomediteranske rute - broj migranata koji su u svibnju prešli srednji Mediteran popeo se na gotovo 4200, što je dvostruko više nego prije godinu dana.
Između siječnja i svibnja ove godine broj ilegalnih prelazaka na toj se ruti više nego udvostručio - 15.700.
No samo korak iza srednjeg Mediterana je područje zapadnog Balkana, odakle dio migranata kreće i prema Hrvatskoj, većina s namjerom da preko nje stignu u druga odredišta u EU.
Hrvatska samo tranzit
Hrvatska je izbjeglicama i migrantima velikom većinom samo tranzitna zemlja, a čak i azilanti, pa i oni koji su ovdje stigli programom relokacije temeljem europske solidarnosti iz kampova u Grčkoj i Italiji, odavde većinom odlaze.
U Hrvatskoj ih ostane više od 25 posto. Od 250 preseljenih osoba koje je Hrvatska primila u sklopu mehanizma europske solidarnosti, u Hrvatskoj ih je ostalo 67 ili 26,4 posto.
Da Hrvatska migrantima nije cilj, nego samo prepreka na putu prema drugim odredištima, pokazuje i podatak da je lani iz Slovenije u Hrvatsku vraćena 9871 osoba, a u prva četiri mjeseca 2021. godine njih 607.
U Hrvatskoj je početkom ove godine porastao broj nezakonitih prelazaka granice. U prva tri mjeseca 2021. godine evidentirano je 3267 takvih slučajeva, što je na razini prošlogodišnjih kretanja, dok se u odnosu na svibanj 2019. bilježi povećanje od 17 posto.
Najviše nezakonitih prelazaka hrvatske državne granice zabilježeno je iz BiH koja se sve teže nosi s teretom migracija, piše Večernji list.
