Na današnji dan prije 35 godina umro je Josip Broz Tito

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan prije 35 godina preminuo je nekadašnji doživotni predsjednik SFRJ Josip Broz Tito (4. svibnja 1980. godine) u bolnici u Ljubljani, a njegovoj sahrani u Beogradu je prisustvovalo više od 200 visokih državnih i političkih osoba iz svijeta. Na današnji dan izaslanstva antifašista i boraca obilaze njegovo vječno počivalište u Kući cvijeća u Beogradu i odaju mu počast polaganjem cvijeća na njegove biste.

Vijest o njegovoj smrti priopćena je građanima oko 18:50 sati, putem radija i televizije, a iste večeri izašla su vanredna izdanja dnevnih novina. Prekinuta je i nogometna utakmica Hajduk-Crvena Zvezda u Splitu. Dan kasnije, 5. svibnja, kovčeg sa njegovim posmrtnim ostacima je posebnim, Titovim Plavim vozom transportiran iz Ljubljane u Beograd. Vijest o njegovoj smrti duboko je pogodila stanovništvo tadašnje Jugoslavije, bila je to opće narodna žalost.

Kompoziciju vlaka je ispratio veliki broj ljudi koji su stajali duž pruge i na svim usputnim stanicama. Kovčeg je bio smješten u atrijumu Skupštine Jugoslavije u Beogradu. Bili su organizirani mimohodi građana i raznih dužnosnika i izaslanstava, dok se kraj odra neprestano smjenjivala počasna straža. Formirali su se ogromni redovi pred Skupštinom, čekalo se mnogo sati, ali sve je bilo savršeno organizirano i prošlo je bez incidenata. Sahrana je održana 8.svibnja u novosagrađenoj "Kući cvijeća”, u bivšoj zimskoj bašti, na Dedinju.

Na sahranu je došlo 700 000 ljudi, uz prisustvo 209 izaslanstava iz 127 zemalja svijeta. Bili su tu 32 predsjednici država, 11 predsjednika nacionalnih parlamenata, 6 prinčeva i 4 kralja. Sljedećih desetak godina svakog 4. svibnja točno u 15:05 oglašavale su se sirene, i građani su zastajali da odaju počast Titu minutom šutnje.

Rođen u Kumrovecu

Josip Broz Tito rođen je 7. svibnja 1892. godine, u Kumrovecu (Hrvatska). U raznim krivotvorenim dokumentima pojavljivali su se različiti datumi rođenja, pa je tako jedan od njih bio i 25. svibanj, koji se poslije obilježavao kao Titov rođendan - Dan mladosti. Postojalo je više priča o tome kako je dobio ime Tito, ali je sam kasnije više puta objašnjavao da ga nikakav posebni razlog nije potaknuo da uzme to ime. Jednostavno, to je narodno ime, koje nije posebno rijetko.

Uključen je u Politički biro CK KPJ 1934. godine. Zbog partijskih zadataka povremeno odlazi u Pariz i Moskvu. Krajem 1937. godine Josip Broz Tito postaje generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije.

Drugi Svjetski rat i okupacija Jugoslavije zatekla ga je u Zagrebu, odakle je, njegovom inicijativom, upućen proglas CK KPJ narodima Jugoslavije i radnom narodu Jugoslavije, u kojemu se ističe odlučnost Partije da u oslobodilačkom ratu ustraje u prvim redovima, u kojemu ustaje protiv potpaljivanja nacionalne mržnje i poziva radnike, seljake, omladinu, građane i sve rodoljube da se ujedine u borbi za nacionalnu nezavisnost. U svibnju 1941. godine odlazi u Beograd, odakle usmjerava pripreme za dizanje ustanka i početak oslobodilačkog rata.

Maršal

Na njegovu inicijativu u Bihaću se 27. studenog 1942. sastaju predstavnici antifašističkih snaga iz svih krajeva Jugoslavije i formiraju AVNOJ (Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije) kao privremeno tijelo vlasti. Godinu dana poslije, 29. i 30. studenog 1943., u AVNOJ se ponovno sastao u Jajcu i donio povijesne odluke o budućem uređenju Jugoslavije kao federativne države ravnopravnih naroda i narodnosti Jugoslavije. Na istom zasjedanju Tito je dobio zvanje Maršala.

Nakon što su 1944. godine, bez obzira na sve, partizani uz manju pomoć Crvene armije oslobodili Jugoslaviju od okupatora, Tito kao efikasni politički pragmatik, za razliku od drugih komunističkih vođa ovoga doba počinje raditi na širenju svoje političke baze. Nakon završetka rata, nova država, koja je 29. studenog 1945. promijenila ime u Federativna Narodna Republika Jugoslavija, je pod Titovim vodstvom postala dio Istočnog bloka i u njoj je uveden komunizam kao službena ideologija, prenosi Oslobođenje.

Za predsjednika Republike Tito je izabran 1953. godine, a donošenjem novog ustava (1974.) postao je predsjednik "bez ograničenja trajanja mandata".