Nakon četvrt stoljeća samostalnosti Slovenci nezadovoljni standardom i demokracijom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dvadeset i pet godina nakon što je 88,5 posto Slovenaca reklo da želi živjeti u "suverenoj državi slovenskog naroda" stanjem u samostalnoj državi zadovoljno je njih 23 posto, dok je nezadovoljno 45 posto građana, pokazalo je ispitivanje što ga je uz obljetnicu u srijedu objavilo ljubljansko "Delo".

Dan samostalnosti

Slovenci 26. prosinca slave Dan samostalnosti, na dan kad su 1990. proglašeni rezultati povijesnog referenduma o izlasku iz tadašnje Jugoslavije.

Iako bi i danas za samostalnost glasovalo 82 posto državljana, malo je onih koji su zadovoljni sadašnjim stanjem demokracije i postignutim životnim standardom, pokazala je anketa na standardnom demografskom uzorku 600 ispitanika.

Svojim životom u samostalnoj državi koja je ušla u EU, NATO i Schengen zadovoljno ih je 31 posto, 33 posto je nezadovoljnih, dok su ostali "ni zadovoljni niti nezadovoljni".

Stanjem demokracije u državi zadovoljno je samo 12 posto ispitanih, dok je 52 posto nezadovoljnih, koji smatraju da funkcioniranje demokratskih ustanova nije na očekivanoj razini nakon 25 godina samostalnosti.

U izjavi za vodeći slovenski list prvi slovenski predsjednik Milan Kučan kazao je da su referendum o samostalnosti i osamostaljenje iz Jugoslavije možda najveća postignuća u slovenskoj povijesti, ali da političari nisu iskoristili sve šanse koje je državi donijela samostalnost i suvereno odlučivanje.

"Slovenija će još uvijek imati mnogo prilika, ali se politički prostor mora pročistiti jer u njemu postoje opcije koje nemaju veze s demokratskom politikom", kazao je Kučan, dodavši da ga najviše brine uspon političkih ideja za koje se činilo da su prošlost nakon poraza fašizma i nacizma.

"Premalo je osjetljivosti na te pojave i u Europi i u Sloveniji", dodao je Kučan. Bez Kučana Slovenija ne bi uspjela izaći iz Jugoslavije s malim žrtvama, iako se isprva odupirao "razdruživanju" od nekadašnje socijalističke federacije, a to mu priznaju i politički protivnici, navodi "Delo".

Zašto Slovenija nije postala "mala Švicarska"?

Mišljenja o tome zašto Slovenija nije uspjela postati "mala Šviicarska", kako su obećavali zagovornici samostalnosti pred referendum 1990. godine, tvrdeći da su Slovenci marljiv, štedljiv i inovativan narod kojega u razvoju sputava zastarjeli politički sustav i jugoslavenski okvir, ima više, a neki smatraju da je osnovi upravo to što se nije otresla prošlosti i starog načina razmišljanja.

"Slovenija je prije 25 godina iskoristila jedinstvenu povijesnu priliku, dok je sadašnja vladajuća ekipa neinicijativna i bez ideja, a Slovenija bez nekadašnjeg međunarodnog ugleda", kazao je za "Delo" Dimitrij Rupel, ministar vanjskih poslova u vrijeme osamostaljenja i niz godina poslije, koji je sada razočaran što Slovenija zaostaje u odnosu na vrijeme kad je bila "zvijezda u Europskoj uniji" i kad je on 2008. predsjedao Vijećem ministara vanjskih poslova EU.

Po njemu je za zaostajanje Slovenije kriv dio slovenske politike koji se bori za stare privilegije iz tog razdoblja.

"Kad smo stvarali državu željeli smo modernu i demokratsku Sloveniju. Ono što sada gledamo jest borba za očuvanje privilegija jedne nove klase, a što je još gore i za očuvanje tekovina socijalizma", naveo je Rupel, izražavajući razočarenje što nakon njegova odlaska iz aktivne politike Sloveniju prestižu države poput Češke i Poljske, a sustižu čak i neke s kojima je dijelila sudbinu u nekadašnjoj zajedničkoj federaciji.

Žičana ograda dokaz ograničena suvereniteta?

Za probleme s kojima se u ekonomiji i politici suočava današnja Slovenija književnik i nekadašnji Kučanov suradnik Matjaž Kmecl krivi naglu promjenu političkog i ekonomskog sustava koji nije završio najbolje. "Samostalnošću smo ispunili svoje snove, ali smo prebrzo zamijenili dotadašnji društveni sustav", kazao je Kmecl, u vrijeme osamostaljivanja član kolektivnog predsjedništva tadašnje SR Slovenije.

Pogrešan način privatizacije društvene imovine stvorio je nove tajkune i društvenu nepravdu, lošem razvoju situacije pridonijele su neoliberalne teorije u Americi i svijetu, u zemlji je nastala "lumpenpolitika" koja ne sluša bilo naroda, a sve se više pokazuje da EU za Sloveniju nije dobra majka nego "loša maćeha", neke su od teza uglednog slovenskog intelektualca lijevih političkih opredjeljenja.

Još je radikalniji u svojim gledištima poznati filozof, društveni aktivist i kolumnist Tomaž Mastnak, koji kaže da je žičana ograda koju je Slovenija počela postavljati prema Hrvatskoj simbol njena ograničenog suvereniteta u EU i suvremenom svijetu te da bi proslavu Dana nezavisnosti trebalo suspendirati sve dok se žica ne makne s granice.

"S jačanjem i produbljivanjem europskih integracija Slovenija ubrzano gubi svoju samostalnost, a bodljikava žica na granici s Hrvatskom je kruna tog procesa", naveo je Mastnak u redovitoj tjednoj kolumni srijedom u ljubljanskom "Dnevniku". "Tražiti od Europe da tu žicu odstrani i zauzimanje za Europu bez granica su apsurdi.

Tu je žicu Slovenija postavila po diktatu Europe i protiv sebe i svoje suverenosti", navodi Mastnak ističući da je bodljikava žica simbol getoizacije EU te da nesuverena slovenska politika građane uvjerava da moraju biti zadovoljni što su se našli "s europske strane" žičane ograde.

To je, tvrdi Mastnak, pogrešan koncept jer žica simbolizira sve veću centralizaciju odlučivanja u EU koja se sve brže mijenja. U budućoj "Europi s bodljikavom žicom" Slovenija u političkom smislu "neće niti postojati" kao suverena država pa bi zato obilježavanje praznika koji podsjećaju na slovensko osamostaljenje "trebalo suspendirati", tvrdi u svojoj kolumni filozof Tomaž Mastnak.