U većini slučajeva
Napadi na novinare u BiH za tužiteljstva nisu krivična djela
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Cenzura, autocenzura, rad bez ugovora, ucjene, pritisak na obitelj, osporavanje osnovnih ljudskih prava, financijska iscrpljivanja su samo neki od načina na koji politički moćnici i oglašivači pokušavaju medije staviti pod svoju kontrolu.
Novinarska zajednica u BiH se, između prošlogodišnjeg i ovog 3. svibnja, suočavala sa ozbiljnim problemima u zaštiti novinarskih prava i slobode govora, te različitim pritiscima na medije i novinare.
U tom periodu Linija za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru Udruženja ''BH novinari'', registrirala je 43 slučaja ugrožavanja novinarskih prava i medijskih sloboda.
Novinari su tražli zaštitu i javnu podršku u slučajevima fizčkih napada i prijetnji smrću, nezakontog ispitivanja policije, pokušaja otkrivanje izvora informacija, oduzimanje tv opreme, uskraćivanja informacija, bojkota novinara i uposlenika, neredovne isplate plaća.
''U digitalnom dobu prijetnje su uglavnom svedene s lažnih profila na društvenim mrežama. Uglavnom se radi o prostačkim uvredama, pokušajima degradacije, pominjanju obitelji. Političari su vještiji od njih i oni svoje ''prijetnje'' realiziraju putem javnih servisa – državnih, federalnih, županijskih ili gradskih zloupotrebljavajući položaj i vrijeme, odnosno privatizirajući taj prostor bez mogućnosti za iznošenje mišljenja i komentara druge strane, odnosno novinara'' - izjavio je Feni novinar iz Tuzle Edin Skokić.
Između mogućnosti trpljenja navedenih pritisaka i istine novinar Slađan Tomić ne pravi kompromise.
''Kod mene nema kompromisa. Moram da priznam da sam jedno razdoblje bio dosta pažljiviji kada sam radio priče ili pisao statuse o religijskim skupinama. Pisati o manama i nepoštivanju epidemioloških mjera u religijskim objektima, možda je najopasnije. Mnoga prava su mi bila uskraćena zbog mog protivljenja cenzuri. Na kraju, otkaz koji sam dobio prije godinu direktna je posljedica mog protivljenja cenzuri. Nije lako istovremeno se boriti protiv cenzure, protiv prijetnji, ali to je i bit novinarskog posla. Ne pokleknuti. Ipak, postoje slobodni mediji i trenutno surađujem sa takvima'' - kazao je Tomić.
Prema podacima Linije za pomoć novinarima BH novinara tijekom 2019. registrirano je 56 napada, prijetnji i drugih kršenja medijskih sloboda i prava novinara, dok je u 2020. godini taj broj porastao na 69 slučajeva.
''Za samo dvije godine zabilježeno je 125 prijava napada i kršenja prava novinara/ki, što upućuje na zaključak o porastu nasilje prema medijskim djelatnicima/cama u BiH'' - izjavila je Feni Vildana Džekman, pravnica Linija za pomoć novinarima.
Tužiteljstva u Bosni i Hercegovini većinu napada na novinare ocjenjuju tako da nisu krivično djelo.
''Linija za pomoć novinarima BH novinara ima pozitivno iskustvo s radom s policijskim organima, međutim imamo problem s nedovoljno učinkovitim radom tužiteljstva koja ne rade blagovremeno i u većini predmeta ocjene da napadi na novinare/ke nisu krivično djelo. Samo 30 posto predmeta se riješe po okončanju sudskih postupaka u koristi novinara/ki ''- navodi Džekman.
