Nastavljeno suđenje Goranu Zupcu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ispitivanjem svjedoka obrane Anđelka Hrgića i ulaganjem u spis materijalnih dokaza obrane danas je u Sudu BiH nastavljeno suđenje Goranu Zupcu, direktoru Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), optuženom za nesavjestan rad u službi, a u vezi s prosvjedima u Sarajevu 7. veljače 2014. kada se, prema tužbenim navodima, oglušio o poziv da angažira SIPA-inu specijalnu jedinicu i zaštiti zgradu Predsjedništva BiH.

Iskaz svjedoka Anđelka Hrgića, koji je zaposlenik SIPA-e od 2003. godine, a trenutno na dužnosti pomoćnika direktora ove agencije, odnosio se na procedure u vezi s pružanjem pomoći drugim policijskim agencijama i angažiranjem SIPA-ine specijalne jedinice, te nadležnostima i zakonskim i pozakonskim aktima kojima je regulirana ova oblast.

Odgovarajući na upite branitelja optuženog, odvjetnika Dragiše Jokića u sklopu izravnog ispitivanja, svjedok je naveo da SIPA-ina Jedinica za specijalnu podršku nije formirana radi osiguranja javnog reda i mira, te da nije "prošla" obuku za tu vrstu zadataka, odnosno da nije opremljena za djelovanje na tom planu.

Ova jedinica je, prema Hrgićevim riječima, namijenjena za preveniranje najsloženijih kaznenih djela te angažiranje u operacijama visokog rizika, što podrazumijeva upotrebu smrtonosnog oružja.

Prema kazivanju ovog svjedoka, poslovi koji su ranije bili u nadležnosti SIPA-e, a tiču se zaštite osoba i objekata bili su definirani odgovarajućom odlukom Vijeća ministara BiH i koordinirani s drugim policijskim agencijama u skladu s odgovarajućim sporazumom, a što je prekinuto 2011. godine kada je ove poslove preuzela Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH.

Svjedok Hrgić je, nadalje, kazao da je u vezi sa događanjima od 7. veljače 2014. godine u sklopu SIPA-e provedena interna istraga, te da je zaključeno da se tada postupalo u skladu sa zakonom.

Ostatak svjedočenja odnosio se na okolnosti u vezi sa sporazumom iz lipnja 2014. godine koji se tiče saradnje i koordinacije djelovanja policijskih agencija u visokorizičnim situacijama, te standardnih operativnih procedura i odnosa SIPA-e i Tužiteljstva BiH, odnosno Suda BiH, uključujući redoslijed poteza kada se radi o angažiranju SIPA-inih resursa, a posebno specijalne jedinice.

Tužitelj u ovom predmetu Miroslav Marković, prigovorio je na iskaz ovog svjedoka u smislu da prilikom procjene njegove vjerodostojnosti treba imati u vidu da se radi o svjedoku koji je kao pomoćnik direktora SIPA-e izravno odgovoran optuženom.

Citirao je zakonske odredbe kojima je definiran način pružanja pomoći, odnosno reguliran odnos SIPA-e i drugih policijskih agencija u tom pogledu, ocijenivši da ta pomoć nije uvjetovana bilo kakvim sporazumima, odnosno da su sva policijska tijela u BiH dužna surađivati s Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela BiH u obavljanju poslova iz njene nadležnosti.

Obrana i svjedok su na ovo reagirali opaskom "da se radi o parcijalnom pristupu te da se neka od pitanja tiču policijske reforme u BiH".

U nastavku ročišta obrana je predočila 20-tak materijalnih dokaza koji su uloženi u sudski spis, među kojima, SIPA-ina informacija o tome da njena Jedinica za specijalnu podršku nije prošla obuku za sprječavanje narušavanja javnog reda i mira, te određen broj depeša i službenih zabilješki koje se tiču inkriminiranog događaja, kao i drugih akata.

Nastavak suđenja u ovom predmetu koje ulazi u završnu fazu, zakazan je za 12. veljače kada bi, kako je najavljeno, trebala biti prezentirana dopuna nalaza i mišljenja jednog od ranije ispitanih sudskih vještaka.