'Nastupa' mirno rješavanje radničkih sporova

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dopremijer i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača izjavio je za Fenu da je u Federaciji BiH na snagu stupio Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova.

Mirno rješavanje radnih sporova, ističe, predstavlja pravni mehanizam za ostvarivanje individualnih i kolektivnih prava iz radnog odnosa kroz jednu vrstu socijalnog dijaloga uz podršku miritelja i arbitra.

''Cilj ovog Zakona je da se u postupku zasnovanom na načelima dobrovoljnosti, jednakosti, nepristrasnosti i neovisnosti, uz stručnu pomoć miritelja i arbitra, u relativno kratkom roku, postigne dogovor u vezi s predmetom individualnog ili kolektivnog radnog spora na način da se rješavanje radnog spora povjerava mirovnom vijeću'' – rekao je Drljača.

Individualni radni spor je spor koji se vodi povodom prestanka ugovora o radu, ponude i zaključivanja ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, neisplaćivanja plaća i naknada, otpremnine i naknade štete.

Kolektivni radni spor je spor nastao povodom zaključivanja primjene, izmjene ili dopune, odnosno otkazivanja kolektivnog ugovora, donošenja i primjene pravilnika o radu, ostvarivanja prava na sindikalno organiziranje, osnivanja vijeća zaposlenika i drugih kolektivnih prava.

Drljača objašnjava da strane u sporu na načelima dobrovoljnosti, jednakosti, nepristrasnosti i neovisnosti rješavanje individualnog ili kolektivnog radnog spora mogu povjeriti mirovnom vijeću.

''Mirovno vijeće ima tri člana, po jednog biraju strane i jednog koga izaberu strane u sporu s Liste. Ukoliko strane pred mirovnim vijećem zaključe sporazum, on ima snagu izvršne isprave. Ukoliko strane ne riješe spor u postupku mirenja, mogu rješavanje tog spora sporazumno povjeriti arbitražnom vijeću, čija je odluka konačna i obavezujuća. Na taj način je i u postupku koji se zasniva na dobrovoljnosti osigurano načelo dvostepenosti'' – navodi Drljača.

Kaže da će se Zakonom o mirnom rješavanju sporova unaprijediti pristup pravdi kao jednom od osnovnih ljudih prava propisanih Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

''Poznato je da sudski postupci često traju i više godina, dok je rok za okončanje kompletne procedure pred mirovnim vijećem 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, a ukoliko se eventualno i pokrene postupak pred arbitražnim vijećem rok je naduže dodatnih 30 dana. Na taj način će najviše benefita imati gospodarstvo i sudstvo'' - naglasio je Drljača u razgovoru za Fenu.

Značajnim smatra i socijalnu komponentu s obzirom na to da se kroz socijalni dijalog omogućava stranama u radnom sporu da se u relativno kratkom roku uz podršku miritelja i arbitra postigne dogovor o predmetu radnog spora.

Stupanjem na snagu ovog zakona Vlada Federacije kao i resorno ministarstvo nastavljaju temeljnu reformu iz oblasti radnog zakonodavstva.