Ne optužujemo nijedan narod, tražimo da svi odgovaraju za zločine koje su vršili

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U organizaciji Udruženja logoraša Kreševo i Saveza logoraša u BiH danas je, u krugu bivšeg logora "Šunje", u mjestu Resnik, obilježen Dana logoraša općine Kreševo. Predsjednik Saveza logoraša u BiH Jasmin Mešković rekao je da su sudionici obišli prostorije bivšeg logora sale "Šunje" i odali počast ubijenim i umrlim logorašima, koji su prošli torture i mučenje u logorima Hrvatskog vijeća obrane.

‘’Danas smo bili u sali u Šunjama, prostorijama bivšeg logora kroz koji je prošlo 560 logoraša’’, kaže on. Precizira da je na području općine Kreševo bilo osam logora, a mnogo ljudi je doživjelo torture, mučenja, silovanja, ubijanja mnogi su nestali, i vođeni na prinudni rad.

‘’Poručili smo da, svi oni koji su odgovorni za zločine na području Kreševa i drugim područjima BiH gdje su bili logori i vršene torture, mučenja i ubijanja odgovaraju za to, da kažu u čije ime su te zločine činili. Kao žrtve ne optužujemo nijedan narod, samo tražimo da svi odgovaraju za zločine koje su vršili u logorima’’, naglasio je.

Po njegovim riječima, bilo je ovo prvo obilježavanje dana logoraša u sali "Šunje", na području općine Kreševo. Pismenu suglasnost za obilježavanje tog dana organizatori su, uz ostale, dobili i od vlasnika objekta gdje je prije bio logor, te je, u skladu s njegovom molbom, protokol obilježavanja korigiran.

‘’Zamolio je da se ne pušta državna himna, da ne bude ozvučenja niti da se tu ne polaže cvijeće. Ispoštovali smo želju vlasnika objekta gdje je nekad bio logor’’, kazao je. U okviru današnjeg obilježavanja dogovorene su i određene aktivnosti u vezi s inicijativom za postavljanje spomen-obilježja u znak sjećanja na sve ubijene građane općine Kreševa u proteklom ratu u BiH.

Iz Saveza logoraša u BiH podsjećaju da su logor "Šunje" osnovali pripadnici Vojne policije HVO-a 1993. godine, a u njemu su uglavnom bili zatočeni civili Bošnjaci, mještani Kreševa. Kroz logore u Kreševu prošlo je više od 700 logoraša, najviše Bošnjaka iz Kreševa ali i znatan broj izbjeglica iz istočne Bosne i Jajca. U logorima su ubijani, zlostavljani, maltretirani, silovani, vođeni na prinudni rad i žive štitove civili, među kojima je bilo žena, djece i staraca.