Nekažnjavanje napada na novinare posljedica su političkih veza napadača

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nekažnjavanje napada na novinare je izravna posljedica političke povezanosti napadača sa pravosudnim institucijama i policijom, istaknuto je na konferenciji za medije koju su u Sarajevu organizirala regionalne udruge novinara povodom Svjestkog dana protiv nekažnjivosti napada na novinare.

Borka Rudić iz Udruge BH novinari rekla je da činjenica da veliki broj napada iza kojih stoje predsjednici entiteta, ministri, policajci i pripadnici navijačkih grupa, ostaje nekažnjen, motivira i druge na napade.

Dodala je da je nedopustivo nekažnjavati napadače na novinare bez obzira na to odakle oni dolaze i bez obzira na to što imaju političku moć ili političku zaštitu.

''Sami mediji bi trebali bojkotirati sve one koji neprocesuiraju napade na novinare i na taj način biti solidarni sa svojim kolegama, a mi naše države trebamo prijavljivati komitetu UN-a za demokraciju i medije jer neispunjavaju osnovne obaveze kao članice UN-a i kao članice Vijeća Europe'', navela je Rudić.

Od početka 2019. u BiH je regostrovano 48 slučajeva napada na novinare i kršenja prava na slobodu izražavanja.

''S posebnom pozornošću pratimo 10 slučajeva u kojim su predstavnici različitih političkih i ekonomskih centara moći fizički napali novinare'', rekla je Rudić.

Marijana Camović iz Sindikata medija Crne Gore naglasila je da je ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića iz 2004. najdrastičniji primjer napada na novinare u toj zemlji, ali i primjer da država nije u stanju da se izbori sa takvim slučajevima.

''Vlada Crne Gore je prije tri godine formirala povjerenstvo koje se bavi istragama napada na novinare i medije koja je dala određene preporuke, ali do sada nadležne institucije nisu postupile gotovo ni po jednoj od tih preporuka'', kazala je Camović.

Ivan Breshovski iz Udruženja novinara Makedonije rekao je da nastoje izmijeniti kazneni zakon kako bi napad na novinare bio tretiran kao napad na službenu osobu, odnosno kao napad na policajca ili sudca.

''Nekažnjivost napada na novinare mora postati stvar prošlosti'', dodao je Breshovski.

Marija Vukasović iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije potcrtala je da su najčešća meta napada novinari koji kritički pišu i obavljaju svoj posao u skladu sa profesionalnim standardima.

''Česti su i slučajevi da visoki državni dužnosnici etiketiraju novinare kao neprijetelje države nakon čega uslijedi niz prijetnji od drugih ljudi, najviše putem društvenih mreža'', pojasnila je Vukasović.

U svibnju 2019. počela je funkcionirati Regionalna pravna pomoć novinarima u BiH, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori sa fokusom na pružanje besplatne pravne pomoći novinarima i medijima iz regije zapadnog Balkana i jačanje mreže odvjetnika koja će se baviti obranom novinara pred sudovima, te stvaranjem uvjetaza učikovitiju primjenu principa medijskog prava u zaštiti slobode izražavanja i slobode medija.

Od svibnja do kraja rujnakroz institut Regionalne pravne pomoći procesuirano je 80 slučajeva.