Nema Ostalih: BiH bez zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon višemjesečnog odlaganja rasprave o Prijedlogu zakona o vjerskim praznicima u Bosni i Hercegovini, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta BiH skinuli su s dnevnog reda točku o ovom Prijedlogu.

Kako su pojedini zastupnici naveli, Vijeće ministara BiH treba Parlamentu BiH predložiti jedinstven zakon o državnim i vjerskim praznicima u BiH.

''Usvajanje ovog Prijedloga zakona značio oproštaj od državnih praznika kao što su Dan neovisnosti BiH i Dan državnosti'', rekao je Denis Bećirović iz SDP-a, javlja N1.

Dodatne konzultacije

Ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, inače predlagač Prijedloga zakona o neradnim danima u vrijeme praznika u BiH, kazao je da povlači s dnevnog reda Prijedlog zakona te da treba dodatne konzultacije.

Zastupnik Nikola Špirić (SNSD) je zatražio da se zakon skine s dnevnog reda te da Vijeće ministara BiH predloži okvirni zakon o državnim i vjerskim praznicima, smatrajući da se na ovaj način neće doći do adekvatnog prijedloga zakona o vjerskim praznicima.

Iz zastupničkog kluba Socijaldemokratske partije (SDP) Denis Bećirović također je tražio da se ovaj zakon skine s dnevnog reda jer u tekstu zakona, tvrdi, postoje antidaytonske i antiustavne konstrukcije.

Zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) Šemsudin Mehmedović smatra također da zakon ne treba danas razmatrati jer zakon spominje tri vjerske zajednice koje imaju po pet plaćenih radnih dana i takav je, za Mehmedovića, diskriminirajući jer ne predviđa što sa ostalima koji nisu pripadnici tih zajednica.

Zahtjev za skidanje ove tačke s dnevnog reda je podnio i zastupnik Bosanskohercegovačke patriotske partije (BPS) Zaim Backović, ali i zastupnica Srpske demokratske stranke (SDS) Aleksandra Pandurević.

Pet dana svim religijama

Prema Prijedlogu zakona o neradnim danima za vrijeme vjerskih praznika koje predlaže Ministarstvo civilnih poslova BiH, muslimani u našoj zemlji imali bi dva slobodna dana za vrijeme Ramazanskog bajrama, dva dana za vrijeme Kurbanskog bajrama i jedan dan u tijeku godine prema osobnom izboru vjernika povodom rođenja poslanika Muhameda ili Nove hidžretske godine.

Za pripadnike pravoslavne vjere neradni dan bi bio jedan dan za Božić, jedan dan za Svetog arhiđakona Stefana, jedan dan za Veliki petak, jedan dan za Vaskrs i jedan dan za Duhove.

Pripadnici katoličke vjere bi imali jedan neradni dan za vrijeme Bogojavljenja, jedan dan za Tijelovo, jedan dan za Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Veliku Gospu, jedan dan za Sve Svete i jedan dan za Božić.

Pripadnici židovske vjere, kako se navodi u Prijedlogu, imali bi jedan neradni dan za vrijeme Sukota, jedan dan tokom praznika Šavuota, jedan dan za Pesah, jedan dan ta Roš Hašanu (Novu godinu), i jedan dan za Jom Kipur (Dan pomirenja).

Pripadnici ostalih vjera u Bosni i Hercegovini također bi imali pet neradnih dana u godini za potrebe obilježavanja vjerskih praznika.

Ukoliko neki od navedenih dana pada u nedjelju, neradni dan će biti i prvi naredni radni dan.