Nema političke volje za efikasnu javnu upravu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako je u Reformskoj agendi za BiH cijelo jedno poglavlje posvećeno reformi javne uprave, i dalje nije sasvim jasno podrazumijeva li ta reforma i otpuštanje ljudi koji rade u administraciji. Ni nakon posljednjeg sastanka Željke Cvijanović, predsjednika Vlade RS, sa Denisom Zvizdićem, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH, i Fadilom Novalićem, predsjednikom Vlade FBiH u Banja Luci, nije bilo jasno kakvi koraci će biti poduzeti kad je u pitanju ovaj sektor.

Podsjećamo, u pretprošlom izvještaju o ekonomskom napretku BiH za posljednji kvartal 2015. godine, najveća "packa" Europske komisije je bila zamjerka da BiH i dalje previše zapošljava u javnom sektoru, dok su istovremeno upozorili da zaposlenost pada u pojedinim prerađivačkim granama, pišu Nezavisne novine.

EU: Nema političke volje

Istovremeno, kako ne za Nezavisne novine neslužbeno objasnio diplomat upućen u reforme predviđene europskom inicijativom za BiH, Europa i dalje smatra da nedostaje političke volje na svim nivoima u BiH da se odlučnije krene u stvaranje efikasnije javne uprave, implicirajući da bi dio "odlučnih mjera" podrazumijevao i otpuštanje dijela zaposlenih u administraciji, mada to nije htio eksplicitno tako reći. Tomislav Vrhovac, predsjednik Sindikata javne uprave RS, smatra da je u Reformskoj agendi jasno navedeno da se ne predviđa otpuštanje ljudi, već stvaranje efikasnije javne uprave koja će bolje služiti građanima.

"Mi se slažemo da javna uprava treba biti reformirana, ali to podrazumijeva kvalitetu rada i poboljšanje usluga. Najgore je kad oni koji nisu kompetentni govore o višku zaposlenih. Valjda treba prvo da se nekom ozbiljnom studijom utvrdi pravo stanje pa da se onda govori da li ima ili nema viška. Ja neću reći da u nekim javnim poduzećima ne postoji višak, ali ne može se tako jednostavno pričati o višku, a da o tome najviše govore oni koji nemaju veze s javnim sektorom", rekao je Vrhovac.

Adis Arapović, projekt menadžer Centara civilnih inicijativa BiH, smatra da je Reformska agenda zarobljena pitanjem istinske reforme javne uprave. Ističe da je za reformu javne uprave najvažnije pitanje uspostave europskih principa javnog upravljanja poput nezavisne i od političkog utjecaja autonomne javne uprave.

Politizacija javne uprave

"Upravo ovo, politizacija i stranačko ovladavanje javnom upravom, smatram najvećim problemom, a depolitizaciju uprave prvim prioritetom svih reformi u BiH. Nemoguće je očekivati da zaživi vladavina prava ukoliko je presudni uvjet za imenovanja na rukovodeće pozicije, od općinskih do državnih ustanova, bolnica, agencija, poduzeća primarno stranačka i porodična podobnost, a ne kvalitetu kandidata. Tako imenovane tisuće ljudi, uz poneki izuzetak, primarno odgovaraju onima koji su ih postavili, a ne zakonu i općem interesu, jer vrlo dobro znaju da nisu izabrani jer su najbolji, već zato što su lojalni stranački poslušnici", istaknuo je on. Kako je istaknuo, preduvjet investicijama i ekonomskom rastu je upravo takva vrsta reforme.

"Tek onda možemo očekivati jednakost pred zakonom, što je preduvjet. Dosadašnji tok provedbe agende u ovom dijelu ne daje nikakve rezultate, čak naprotiv, novim zakonskim rješenjem u FBiH vlast nas je vratila deset godina unazad, pogazila Reformsku agendu i iznevjerila očekivanja i međunarodne zajednice i građana. Slično se pokušava uraditi i na nivou BiH s vrlo lošim zakonskim rješenjima za koje je, kao i za one u FBiH, EU u nekoliko navrata dala vrlo negativna mišljenja", naglasio je on.