Neosnovan zahtjev za ocjenu ustavnosti svih zakona usvojenih u Parlamentu FBiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Naglašavajući da ona nije stranka u sporu i da nema nikakvih nadležnosti u ovom slučaju, Vlada Federacije BiH je prihvatila mišljenje Ureda za saradnju i zastupanje pred Ustavnim sudom BiH povodom zahtjeva za ocjenu ustavnosti svih zakona i ostalih općih pravnih akata koje je Parlament Federacije BiH usvojio od njegovog konstituiranja poslije izbora 2014. godine.

Zahtjev su Ustavnom sudu BiH podnijeli poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske Radovan Višković i drugi, navodeći da je Dom naroda Parlamenta FBiH poslije izbora konstituiran sa samo 13 izaslanika iz reda srpskog naroda, čime je narušen princip pariteta iz Ustava Federacije BiH.

U mišljenju je, uz ostalo, istaknuto da je zahtjev za ocjenu ustavnosti svih zakona i ostalih općih pravnih akata neosnovan. Naime, zahtjev pokreće pitanje suglasnosti procedure donošenja zakona i drugih akata u Federaciji BiH sa Ustavom BiH i s principom konstitutivnosti ustanovljenim u odluci Ustavnog suda BiH U-5/98. Nasuprot navodima podnositelja zahtjeva, Federacija BiH je u potpunosti postupila u skladu s ovom odlukom i ispoštovala princip konstitutivnosti, kao što su doneseni amandmani na Ustav FBiH radi njegovog usklađivanja s Ustavom BiH.

Iako nisu imenovana četiri delegata iz reda srpskog naroda u Dom naroda Parlamenta FBiH, odlaganje konstituiranja Doma naroda ili obustavljanjem njegovog rada do imenovanja preostalih izaslanika bi dovelo do potpunog paraliziranja zakonodavne vlasti u FBiH i blokade funkcioniranja svih organa vlasti na svim razinama u FBiH.

U mišljenju se podsjeća i na nalog visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH od 27. ožujka 2011. godine koji se odnosi na rad Doma naroda Parlamenta FBiH. Visoki predstavnik se tad pozvao na pravno mišljenje Ureda visokog predstavnika od 9. veljače 2001. godine o tumačenju određenih ustavnih odredaba, te na tumačenje OHR-a od 15. siječnja 2007. godine, u kojima je jasno navedeno da Dom naroda Parlamenta FBiH može održati konstituirajuću sjednicu uz prostu većinu izaslanika koje su izabrale županije, može usvajati zakone i započeti proces nominiranja izaslanika u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, dok će upražnjena mjesta u Domu naroda Parlamenta FBiH biti popunjena nakon što naknadni izbor bude potvrđen.

Posebno je istaknuto da je Ustavni sud BiH, postupajući po zahtjevu člana Predsjedništva BiH Borislava Paravca, Odlukom od 27. siječnja 2006. godine zaključio da su zakoni koje je donio Parlament Federacije BiH od 2002. do 2005. godine u skladu s Ustavom BiH. U Odluci je navedeno da, prema odredbama Ustava FBiH, nema razlike između izaslanika iz reda srpskog i druga dva konstitutivna naroda u ostvarivanju njihovih prava na politička prava, naročito prava učešća na izborima, prava glasa i kandidature.

''Dakle, manji broj izaslanika iz srpskog naroda od Ustavom predviđenih 17 ne može automatski upućivati da ne postoji mogućnost pokretanja procedura za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa'', priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.