Netko vidi i napredak u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Šef Delegacije Europske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark izjavio je u intervjuu za Oslobođenje kako misli da je od listopada 2014., kada je bio posljednji Izvještaj o napretku, zaista došlo do značajnih promjena.

''Prije svega, tu su zaključci Vijeća EU iz prosinca, zatim pisana izjava koja je usvojena 23. veljače u oba doma Parlamentarne skupštine BiH od svih političkih lidera, i tu vidite vrlo jasnu viziju koju su barem svi deklarativno podržali, a ona je da Bosna i Hercegovina u konačnici treba postati članica Europske unije'', kazao je Wigemark.

Naravno, naglasio je, postoje određeni koraci koje je potrebno provesti. Jedan takav korak bio bi ozbiljan program socio-ekonomskih reformi, uključujući i reformu pravnog sustava i javne uprave. Zauzvrat, Europska unija će prije svega aktivirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, što se i dogodilo 1. lipnja.

''Sada čekamo na usvajanje reformske agende. Mislim da je nastupila velika promjena'', rekao je Wigemark.

Ocijenio je da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u cijelosti predstavlja strategiju integriranja u Europsku uniju. Sam Sporazum je strategija, a SSP je pregovaran prije osam godina i sada je u cijelosti stupio na snagu.

''Ono što trebamo uraditi do kraja godine je održavanje zasjedanja prvog Vijeća za SSP. S naše strane, to bila bila visoka predstavnica Federica Mogherini kao predsjedavajuća u ime EU, a pretpostavljam predsjedavajući Vijeća ministara BiH ili ministar vanjskih poslova s bh. strane. Oni će provoditi ove formalne, proceduralne korake za uspostavljanje odbora i pododbora za SSP. Od njih će se zahtijevati da dalje razvijaju ovu suradnju. Istina je da ćemo mi tražiti i tražimo od BiH da pripremi jedan konkretan plan u smislu prilagodbe pravne stečevine Europske unije. Mislim da je to čak navedeno u odredbama SSP-a Imate pet do šest godina da izradite plan, da djelujete po njemu'', kaže Wigemark.

Što se tiče razvojne saradnje, Europska unija tu traži izradu cjelodržavnih strategija u oblasti transporta, energetike, zaštite okoliša i poljoprivrede.

''Sve su to preduvjeti kako biste mogli primiti pomoć u ovim oblastima. Ne bih rekao da je to preduvjet za napredak u našim odnosima, ali će oni biti otežani ako ne možemo pružiti pomoć u oblastima poljoprivrede ili energetike. Poslao sam poruku svim strankama na državnoj i entitetskoj razini da budu pragmatični u svom pristupu i da utvrde koji su njihovi specifični interesi. Svaka dobra strategija mora održavati interese svih uključenih strana, bez obzira na kojoj su razini vlasti. Jako puno se govori o mehanizmu koordinacije i svaka zemlja koja teži da postaje članica EU treba neki način u okviru kojeg može usuglasiti neke stavove koji će biti zajednički u svom odnosu sa EU. Ne postoji sad neki model ili način kako će se to raditi. O tome BiH treba donijeti odluku, ali ono što ja naglašavam da mehanizam koordinacije nije pitanje koje na bilo koji način zadire u nadležnosti. Mehanizam koordinacije je trenutno suviše ispolitiziran, a zapravo je riječ o vrlo pragmatičnom pitanju'', rekao je, između ostalog, veleposlanik Wigemark.