Njemačka inicijativa: Obični spin ili posmrtno zvono za BiH?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Gdje ima dima, ima i vatre!'' Ta stara i svima poznata poslovica mogla bi ponajbolje oslikati političku situaciju koja je nastala nakon Večernjakova članka o (novoj) njemačkoj politici prema Bosni i Hercegovine. Naime, Večernji list, izdanje za BiH, je 10. srpnja kao udarnu vijest objavio o ''njemačkoj inicijativi koja briše Hrvate iz BiH''.

U članku se navodi kako Njemačka inzistira da BiH bude uređena kao građanska država, odnosno po konceptu koji bi građaninu omogućavao da svoja prava crpi i uživa kao građanin i pojedinac, a ne kao pripadnik neke (nacionalne) skupine. S druge strane, kako navodi ova dnevna tiskovina, Republika Hrvatska se tome oštro protivi, naglašavajući specifičnost naše zemlje te kobne posljedice po stabilnost države i ostanak hrvatskog naroda kada bi se pribjeglo spomenutom uređenju. Umjesto toga, Republika Hrvatska inzistira na izmjeni izbornog zakonodavstva kao preduvjetu i jamstvu jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda.

Utjecaj krajnje pristranih izvora

Nakon objave članka dosta se toga napisalo, reklo, čulo pa i razotkrilo. Za jedne je, poput hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, ovdje riječ o običnom spinu i probnom balonu koji ima za cilj ''ispitati'' teren, za druge je obavještajna i medijska patka, a za treće ozbiljan problem s kojim se moraju suočiti hrvatske političke elite.

Novinar i politički analitičar Zoran Krešić, koji je s kolegicom Sandrom Veljković plasirao ovu priču, u razgovoru za Bljesak.info istaknuo je kako je time rasvijetljen posve drukčiji pristup od percepcija koje postoje u javnosti.

''Njemački pristup rješavanju pitanja BiH je puno širi, nego sami segment priče koji obuhvaća BiH. On se prije svega oslanja na njemački pristup regiji, odnosno zajednici zemalja, koje će izvjesno vrijeme biti u redu čekanja za pristupanje u EU. Njemački pristup prema BiH nažalost temelji se na informacijama i stajalištima koje dobivaju od krajnje pristranih izvora i djelatnika iz njemačke misije u BiH koji nemaju veze s realnosti, osim veza pojedinih djelatnika (local staff) koji su doslovno glasnogovornici politika službenog Sarajeva a istodobno savjetnici njemačkih diplomata'', ističe ovaj novinar.

Dodaje kako je ovdje na djelu realizacija izreke ''onaj tko te informira, taj te i formira''. Kao najvažnije ističe činjenicu kako su njemački SPD, a prije njih Zeleni koji su godinama ravnali vanjskim poslovima, odredili smjer ove politike, a njihovi diplomati kroz protekle godine samo potvrđivali takve stereotipe.

''Dobro se sjećam intervjua kojega sam prije osam, devet godina radio s njemačkim veleposlanikom Joachimom Schmidtom koji je s izjavom da u BiH živi jedan narod 'zapalio' cijelu državu te upozoravao da BiH s ovakvim Ustavom koji ne poštuje jednako sve građane ne može ući u EU. S druge pak strane istina je da su političari i predstavnici najutjecajnijeg njemačkog CDU-a koji nisu utjecajni u vanjskim poslovima pomogli da se u određenim slučajevima situacija upravo ispravi na način kako to nalaže duh i slovo današnje BiH'', smatra Krešić.

Posmrtno zvono za BiH

S druge strane, sveučilišni profesor i bivši diplomat Mile Lasić, koji odlično poznaje njemačku političku scenu, na naš upit za komentar spomenute priče je rekao nema što posebno reći o ''u obavještajnim kuhinjama izmišljenom tobožnjem Merkel-Erdogan planu preustroja BiH u građansku državu po načelu 'jedan čovjek – jedan glas' i ignoriranju svih preostalih konsocijacijskih rješenja u političkom sustavu BiH koja svjedoče o višenacionalnosti BiH''.

''Sudjelovati u ovoj raspravi i baviti se spomenutom pričom značilo bi pridavati se špekulacijama za koje se još se uvijek ne zna točno tko ih je lansirao i s kojim ciljem. Meni je kao suzdržanom promatraču jedino nejasno zašto je ova obavještajna i novinarska patka lansirana upravo u ovom trenutku i to putem hrvatskih medija, dok mi je savršeno jasno zašto je ista s oduševljenjem dočekana u bošnjačkim medijima'', istaknuo je Lasić za Bljesak.info te dodao kako je naprosto žalosno s kakvim je naivnim oduševljenjem ova vijest dočekana u pretežito bošnjačkim interpretacijama.

''Pri tome skoro nitko nije prepoznao kako bi takav plan, kad bi ga bilo, mogao značiti i posmrtno zvono za BiH, jer bi se u nastavku ove ujdurme od dva bh. unutarnja entiteta mogle pokušati stvoriti i dvije međunarodno priznate države. Posve usputno kazano, time bi se i definitivno „riješilo“ hrvatsko pitanje u BiH, što priželjkuju i srpski i bošnjački nacionalisti, ovi drugi još i više, jer bi Hrvati u takvom raspletu masovno odselili iz BiH'', upozorava Lasić.

Za Krešića je, pak, hrvatsko pitanje u BiH sada ''umočeno'' s odnosom Zagreba i Berlina koji nikada nije bio na najnižoj razini, što je, kako ističe, važan segment ove priče.

''Činjenica jest da je samo u posljednjih pola godine u najmanje četiri navrata Europska komisija, a prije svega pod utjecajem njemačke administracije, inzistirala da se iz završnih dokumenata izbace odrednice konstitutivnih naroda. Tako je bilo primjerice i s rezolucijom Europskog parlamenta o BiH iz proljeća ove godine kada je praktično zahvaljujući lobiranjima hrvatskih europarlamentaraca prije svega kod zastupnika njemačkog CDU i EPP-a prevagnuto u korist aktualnog teksta rezolucije. Istina, čak je i SDP-ov zastupnik Tonino Picula uspio uvjeriti kolege iz SPD-a pa čak i nekih europskih socijalista zašto je za BiH važna ova ustavna odrednica'', napominje naš sugovornik.

Dodaje kako je jasno da će se pred BiH otvoriti brojna iskušenja kako se bude približavala EU, pa tako i pitanje ljudskih prava građana i naroda. No, iznad svega jasno je da se, upozorava Krešić, nitko pa ni EU ili Njemačka neće usuditi dirati 'Made in USA' proizvod iz Daytona jer je on dio sporazuma o prekidu rata.

I Turska i Njemačka mogu razgovarati o BiH

Kao netko tko izuzetno cijeni njemačku političku kulturu, Lasić je mišljenja kako bi ovim povodom vrijedilo istraživati ''ono što se vjerojatno i pokušalo prikriti''.

''To su velika trvenja na relacijama Berlina i Zagreba glede niza krupnih pitanja u međusobnim odnosima, uključivo o „arbitraži“, Agrokoru, neprincipijelnom odnosu prema endehaziji itd., kao i posve nerazumno srljanje Republike Hrvatske pod palicom „magistrice K.G.K“ u antieuropske obzore Višegradske skupine, kojom se manipulira s druge strane Atlantika'', smatra Lasić.

Svoj stav brani tvrdnjom kako se u Berlinu o konstitucionalnom redizajnu u BiH ne može govoriti na predočeni način, pogotovo jer se o tome, kako posebno naglašava, na taj način ne može i nema što razgovarati s Erdoganovom Turskom koja je u svojevrsnoj izolaciji u demokratskom svijetu zbog de-ataturkizacije i očigledne autokracije.

''Mogu postojati, naravno, razgovori i između Nijemaca i Turaka o brojnim temama na nižim razinama, pa i o BiH, logikom članstva Turske u PIC-u i Upravnom vijeću PIC-a, ali i tu je Turska samo jedna od 50 članica PIC-a, ili među 12 članica Upravnog vijeća PIC-a, pa bi u razgovore o budućnosti BiH moralo biti uključeno mnoštvo drugih, puno važnijih subjekata od Turske'', tvrdi ovaj sveučilišni profesor za Bljesak.info.

Unatoč ovoj inicijativi, Zoran Krešić ističe kako na Njemačku ne možemo gledati kao na neprijatelja hrvatskoga naroda, jer ona to nikada u povijesti nije bila pa tako nije ni danas.

''Jasno je kako je geostrateško pozicioniranje za jednu veliku silu kakva je Njemačka ispred svega. Odnos prema Beogradu i novoj uniji zapadnog Balkana, novom plinskom toku s Rusijom, odnos s Turskom oko izbjeglica koji su najveća prijetnja jedinstvu unije... Ako se slučajno nađete s druge strane tih interesa, onda se situacija predstavi kao odnos prijatelja i neprijatelja, što nije tako. Za vikend sam se vozio autocestom kroz Republiku Hrvatsku. Najviše je njemačkih turista. Sigurno ne bi oni trošili tolike sume novca u 'neprijateljskoj zemlji''', istaknuo je Krešić.

I Hrvati u BiH snose krivicu

Kao gorljivi zagovornik opreza glede ove njemačke inicijative, Zoran Krešić je na koncu razgovora za Bljesak.info poručio kako treba biti iskren i priznati kako su Hrvati iz BiH, njihova politika i Zagreb uvelike krivci za ovakav odnos.

''Zapravo nevjerojatno je da se godinama održavaju i šalju pogrešne poruke, loše radi u diplomaciji i u bilaterali. Nije se bilo iskren i vjerodostojan partner. I takav odnos je također pomogao rezultirati ovakvim zategnutim stanjem Berlinom'', poručio je Krešić.

Iako smo iz Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke u Sarajevu pokušali dobiti dodatno objašnjenje i komentar priče koja je posljednjih dana podignula mnogo prašine u bh. političkom polju, iz odjela za odnose s javnošću spomenutoga veleposlanstva dobili smo tek šturu informaciju kako ''Njemačka već dugo godina prati BiH u procesu približavanja Europskoj uniji i podržavat će je i dalje na njezinom reformskom putu''.

''Savezna vlada stoji čvrsto iza EU perspektive za cijeli Zapadni Balkan i zalaže se zbog toga u okviru Berlinskog procesa za intenzivnu regionalnu suradnju. Savezna vlada je sa zabrinutošću primila k znanju da je usporen reformski proces koji treba poboljšati život građana u BiH'', rekla je za Bljesak.info Natascha Garloff-Jonkers, glasnogovornica njemačkog veleposlanstva u Sarajevu.

Dodala je kako je savezni ministar Gabriel krajem svibnja ove godine pokrenuo novu inicijativu, koja treba biti dopuna Berlinskom procesu, ali koja ''ne stoji u kontekstu reformi izbornog zakona niti ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine''.

Dakle, dok analitičari upozoravaju na štetnost spomenute inicijative, oni od kojih se očekuje dodatno objašnjenje poput biblijskog Pilata ''peru ruke'' i prave se kao da se ništa ne događa. U svakom slučaju, vatra je potaknuta i čeka nas vrelo ljeto. Barem što se ovoga tiče…