Njemački i austrijski tisak: EU mora dobro da pazi na Balkan

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Njemački i austrijski tisak bave se Balkanom, prije svega u svjetlu mogućeg pristupanja balkanskih zemalja Europskoj uniji, prenosi Deutsche Welle.

"Novi predsjednik Crne Gore Duško Marković očekuje pristup svoje zemlje NATO 2017“, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung, i dodaje da je Marković najavio "intenziviranje borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala“.

"Kada je riječ o sastavu vlade, najprije upada u oči tko tu sve nije zastupljen. Dosadašnji ministar obrane i gospodarstva je zamijenjen. U Podgorici je priopćeno da vlada želi da počne s radom u ekipi u kojem nijedan član nije pod optužbama za zloupotrebu funkcije ili za korupciju.“

"Prosrpska i proruska opozicija nije sudjelovala u glasanju o povjerenju. Ona traži formiranje istražne komisije uz sudjelovanje stranih stručnjaka  kako bi se istražila pozadina mogućeg pokušaja puča 16. listopada, na dan parlamentarnih izbora, i hoće da bojkotira rad parlamenta dokle god ne bude jasnog rezultata. Najjača opozicijska stranka, Demokratski front koji potpomaže Moskva, najavila je niz demonstracija da bi primorala vladu da se povuče.“

"Mala Crna Gora je dala svoj doprinos ovoj sačuvaj-me-bože-godini“, piše Nadija Pantel za Süddeutsche Zeitung.

Još poslije izbora u listopadu je najmoćniji čovjek u državi, Milo Đukanović, tvrdio da Rusija planira da ga silom razvlasti. Ta priča o puču je najprije izgledala kao fantazija jednog stratega vlasti. U međuvremenu su se namnožile indicije da je zaista iz Moskve možda planiran atentat na Đukanovića. Međunarodni mediji izvještavaju o uhićenju ljudi koji bi mogli biti ruski špijuni – u Crnoj gori i Srbiji“

Autorica u nastavku objašnjava da, kada je riječ o prijemu novih članova u EU, ta zajednica trenutno zbog izmoždenosti nije u stanju da se širi, ali i da stanje na Balkanu stvara prostor za nastajanje „opasnog vakuuma“.

"Iza etikete zapadno orijentiranih reformatora kriju se najčešće muškarci koji razmišljaju dinastički i demokratijama svojih domovina nanose više štete nego koristi. Aleksandar Vučić u Beogradu, Milorada Dodik u Republici Srpskoj, Nikola Gruevski u Skopju, Đukanović u Podgorici: svi ti političari na Zapadu važe, ili su važili, kao sidra stabilnosti. Sada je ta stabilnost cementirala vlast manjine. Nezaposlenost raste, stotine tisuća mladih ljudi napuštaju Balkan, ugrožava se sloboda tiska, sve manje građana izlazi na izbore, a onaj tko se nada promjenama, dobiva upozorenje: moglo je da bude i gore, naposljetku, bar nema rata.“

"Te vlade su jake kada treba nagraditi vlastite mreže. Ali, slabe su kada treba da zaštite svoje građane. U Crnoj Gori, ratovi bandi trgovaca drogom ugrožavaju ono malo turizma. U Bosni salafisti razgrađuju miran suživot muslimana i kršćana. U Makedoniji Romi vegetiraju u favelama bez struje. Za većinu građana je Europska unija, a ne Rusija, mjesto kome streme. Veća je vjerojatnoća da će tamo živjeti u miru i blagostanju. A za razliku od Rusije, Europska unija na Balkanu investira u gradnju puteva, industriju i obrazovne projekte. Građani to znaju i cijene.“

"Da – rusku propagandu na Balkanu treba pažljivo promatrati. Ali, isto tako i EU mora da promatra sama sebe i pazi da se ne izruguje nadama građana bivše Jugoslavije.“

"Upravo je austrijski ministar vanjskih poslova Sebastijan Kurc na jednoj manifestaciji u Skopju stupio za govornicu. Pozvala ga je stranka koja vlada Makedonijom već deset godina i koja od prije godinu dana ili ignorira, ili batinama guši, masovne prosvjede stanovništva. Branitelji ljudskih prava i opozicija se žale na korupciju, rasipanje novca i lažiranje izbora.

Ministar vanjskih poslova Kurz je hvalio to što vlada drži zemlju na sigurnom kursu ka EU, a i zato što je omogućila zatvaranje Balkanske rute. Za stanovnike Balkana koji vjeruju da je i u njihovim zemljama moguća demokracija, takvi istupi su porazni“, piše Süddeutsche Zeitung.

Bivši srpski ministar za Europu Branko Ružić dao je intervju za bečki dnevnik Prese.

"On se raduje da (kandidat za austrijskog predsjednika) Norbert Hofer odbacuje nezavisnost Kosova. Ali ne vjeruje da će Austrija povući svoje priznanje nezavisnosti Kosova. Na pitanje novinara da li je Srbija rastrzana između Rusije i EU, Ružić je odgovorio: "Mi ne možemo da uvedemo sankcije Rusiji. Rusija i Kina su nas uvijek podržavale u Vijeću sigurnosti i protivile su se nezavisnosti Kosova. Čak 74 posto naše trgovine se odvija sa EU, a naša glavna strategija je članstvo u EU“.

Ružić je rekao da "nam je za to potrebna politička mudrost. Ali, doći će trenutak – i to još prije našeg pristupa EU – u kojem će države EU i Rusija potražiti izlaznu strategiju. Pomislite samo na zavisnost njemačke industrije od isporuka plina iz Rusije. A ima i političkih stranaka u državama EU koje su protiv sankcija Rusiji."

Zanimljiva je i vizija EU koju je Ružić iznio na pitanje novinara o tome koliko je ta zajednica još uopće atraktivna za Srbiju: "Smatram da će posle svih internih problema EU izgledati kao UEFA: postojati će Liga prvak i Europska liga. U Ligi prvaka će igrati Njemačka i nekoliko drugih zemalja, a u Europskoj ligi zemlje kao što su Bugarska, Rumunjska ili Hrvatska“.

O problemu Kosova u svijetlu pristupa Europskoj uniji, Ružić kaže: "Ako članovi EU kao Slovačka ili Španjolska ne prihvaćaju nezavisnost Kosova, ni mi to nećemo morati kada budemo pristupali. Srbija će u tom trenutku biti punopravan član EU uz ekskurziju teritorije Kosova. Ali, to se neće dogoditi ni za pet, ni za šest, sedam ili osam godina. Imamo dovoljno vremena da dotle dođemo do rješenja za Kosovo koje će funkcionirati. Mi, političari u Srbiji i na Kosovu, moramo imati pragmatičan pristup i ne smijemo razmišljati u mitovima."