Što se mijenja za povratnike
Nova pravila pri ulasku u Njemačku: Što to znači za državljane BiH?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Od utorka se pravila za testiranje povratnika na ulasku u Njemačku mijenjaju, ali to najprije ne pogađa došljake iz BiH. Za njih do kraja mjeseca važi besplatno testiranje, a od listopada najmanje pet dana karantena. U sezoni odmora je Njemačka uvela testiranje na aerodromima, željezničkim stanicama i autoputovima kako bi spriječila uvoz virusa korona u zemlju. Od utorka važe drukčija pravila, ali se za došljake iz Bosne i Hercegovine i zemalja regije još dva tjedna ništa ne mijenja.
Što se promijenilo od utorka
Dok su povratnici iz takozvanih rizičnih zemalja – među kojima su Bosna i Hercegovina, ostatak Zapadnog Balkana, kao i više od 130 drugih zemalja ili regija u svijetu – obavezni da se testiraju na ulasku u zemlju ili provedu 14 dana u karantenu, povratnici iz zemalja koje se ne smatraju rizičnim do sada su mogli da se testiraju dobrovoljno i besplatno.
Od utorka (15. rujan) povratnici iz zemalja koje nisu rizične više se neće testirati kada to požele, već samo ako zbog simptoma postoji sumnja na koronu.
Zašto se ovo pravilo mijenja?
Posljednjih nedjelja njemačke laboratorije rade gotovo na granicama svojih mogućnosti – sedmično se obavlja oko 1,1 milijun testova.
Kritičari su prebacivali Ministarstvu zdravlja da tako široko testiranje košta mnogo rada i novca, te da je bolje testirati ciljano.
Što je s povratnicima iz Bosne i Hercegovine?
Za ljude koji iz BiH dolaze u Njemačku – bez obzira koje državljanstvo imaju – i dalje važi obavezno i besplatno testiranje po ulasku u zemlju.
Do sada je to teklo ovako: kada se doputuje recimo avionom, stane se u red pred mobilnom stanicom za testiranje gdje se uzima bris. Putnik se uputi da instalira posebnu korona-aplikaciju gdje će, obično u roku od 48 sati, dobiti negativni ishod testa.
Jedino ako je pozitivan, Zavod za javno zdravlje ga zove telefonom.
Dok čeka na rezultat testa, povratnik je dužan da bude u samoizolaciji u svom smještaju.
Tko se ne testira na ulasku – recimo jer je došao automobilom i nije zastao na nekoj od stanica za testiranje na auto- putu, može to da učini besplatno i u narednih deset dana u nekoj od laboratorija ili kod svog ljekara opće prakse (u međuvremenu ne smije da napušta kuću).
U suprotnom, mora da provede punih 14 dana u karantenu. To važi čak i onda kada putnik na ulasku ne dobije nikakav papir ili obavještenje. Kazne za nepoštovanje karantena su drakonske u pojedinim pokrajinama.
Kako će biti od 1. listopada?
Za sada još nije potvrđeno, ali sva je prilika da će od početka oktobra biti ukinuto testiranje povratnika iz rizičnih zemalja na ulasku u zemlju.
Tada će oni morati da budu u kućnoj samoizolaciji ili punih 14 dana, ili najmanje pet dana nakon čega bi se testirali u vlastitoj režiji i, kada stigne negativni nalaz, bili oslobođeni karantena.
Tko uopće smije iz BiH u Njemačku?
Ulazak iz rizičnih zemalja dozvoljen je i dalje samo njemačkim državljanima i strancima koji žive i rade u Njemačkoj.
Osim toga, ljudima koji dolaze poslom poput kamiondžija ili sezonskih radnika, onima koji moraju na sud, imaju zakazano liječenje, ili idu u posjetu bračnom partneru. Turističke posjete su zabranjene.
Je li se Njemačkoj isplatilo masovno testiranje putnika?
Na to je teško odgovoriti. S jedne strane, ima pokrajina gdje je posljednjih nedjelja oko trećina ukupnih registriranih slučajeva korone zapravo kod povratnika u zemlju – oni možda ne bi bili otkriveni bez masovnog testiranja. Po udjelu prednjače došljaci iz samoproglašenog Kosova, zatim Turska, a onda daleko iza njih slijede Hrvatska i Srbija.
S druge strane, nakon milijuna testova na ulasku u zemlju, virus je potvrđen kod jednog procenta testiranih. Institut “Robert Koh” ne želi da ocjenjuje je li to uspjeh ili nije. Kritičari vjeruju da to može bolje uz manje trošenje resursa – ako se testira ciljano.
Pri tome je u Bavarskoj, gdje većina ljudi ulazi drumskim putem, došlo do pravog kaosa. Loše organizirane stanice za testiranje u kojima bez digitalnih datoteka rade volonteri, a ne stručnjaci, dovele su do toga da desetine tisuća proba uzetih od putnika nije moglo da se obradi na vrijeme. Među njima je bilo preko hiljadu pozitivnih na koronu koji su zatim prekasno obaviješteni, piše “Deutsche Welle“.