Novinari istraživali: Apaurini i Lexiliumi se prodaju kao bombone

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Grupa mladih novinara je bez recepta u Sarajevu i okolini kupila lijekove koji se nalaze na državnoj listi opojnih droga.

NAPOMENA: Autori priče su mladi novinari, koji su radili pod supervizijom Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), u okviru programa Mediacentra iz Sarajeva ''Slobodni glasovi: promicanje slobode izražavanja i slobode medija u BiH''.

Novinari su u 14 ljekarni na području Sarajeva i Istočnog Sarajeva bez recepta kupili lijekove koji se mogu koristiti kao opojne droge. Izdavši ih bez recepta, liječnici su prekršili zakon o sprečavanju zloupotrebe droga, rezultat je istraživanja mladih novinara, provedenog pod okriljem Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva.

Novinari su tijekom tri dana obišli 46 ljekarni na području Sarajeva i Istočnog Sarajeva i bez recepta u 14 ljekarni kupili Apaurin i Lexilium. Pojedine ljekarne za to nisu ni izdale račun, kršeći tako i porezne propise.

Izaziva ovisnost

Aktivne supstance Apaurina i Lexiliuma–diazepam i bromazepam iz grupe benzodiazepina–nalaze se na listi psihotropnih tvari. Ove tvari Zakon o sprječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga Bosne i Hercegovine (BiH) tretira kao opojne droge. Često ih koriste ovisnici o težim drogama. Ove materije mogu izazvati: poremećaj koordinacije pokreta, smetnje pri pamćenju, probleme s vidom, zbunjenost, depresiju te druge nuspojave. U uputi za pacijente koje se nalazi u kutijama Apaurinai Lexiliuma je navedeno da se izdaju samo uz liječnički recept. U uputi je upozoreno i da ovi lijekovi utječu na sposobnost upravljanja automobilima.

Bivši narkoman, 26-godišnji član Kluba bivših ovisnika iz Sarajeva,svjedočio je u okviru ovog istraživanja da je kao maloljetnik kupovao ove lijekove bez recepta:

''Ma ništa, šta će ti to, daj pare samo!'' Počeo je konzumirati po dvije-tri tablete iz zabave, a vremenom je tu dozu povećao na 50 tableta dnevno.

Kasnije je počeo kupovati i veće količine da bi ih prodavao. ''U Lukavici (op. a. Istočno Sarajevo) nisu davali preko 20 kutija'', rekao je on.

Lijekovi iz grupe benzodiazepina upotrebom kroz duže razdoblje izazivaju ovisnost.

Primarijus dr. Amir Balić, specijalista neuropsihijatar iz Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo, objasnio je kako se korištenje ovih lijekova duže od tri mjeseca smatra nekontroliranim i ''nakon tog vremena može doći do ovisnosti o benzodiazepinima''.

Balić kaže kako je sve veći broj osoba koje koriste benzodiazepine. Često su to Apaurin i Lexilium.
Predstavljajući se kao studentica koja je upravo pala na uvjetnom ispitu, novinarka je u pet ljekarni na Palama kupila tri kutije Apaurina i dvije kutije Lexiliuma. U svakoj od tih ljekarni su joj najprije rekli kako se ti lijekovi izdaju samo na recept, ali su lijek ipak prodali.

Dođe papirić s pečatom liječnika

U ljekarni ''Expera“dobila je Apaurin od 2mg, s tim da je djelatnici u ljekarnici morala obećati da će naknadno donijeti recept. Tom prilikom dala joj je i osobne podatke koje ljekarnica nije provjerila. Ljekarnica je izdala lijek, ali ga nije naplatila, objasnivši da će to uraditi kada dobije recept. U ponovljenom razgovoru novinari su upoznali djelatnicu u ljekarnoj s njenim propustom. Objasnila je da svakako nije izdala račun jer lijek nije ni naplatila. Izdavanje lijeka pokušat će pravdati tako da ode do liječnica kojeg će zamoliti da joj napiše recept za lijek koji je izdala. Na pitanje novinara je li to moguće bez osobnih podataka osobe koja je kupila, odgovorila je: ''Često dođe papirić s pečatom liječnika, bez imena i prezimena, i mi ovdje upisujemo ime i prezime pacijenta''.

CIN je prije dvije godine objavio istraživanje o zloupotrebama recepata u Unsko-sanskoj županiji (USŽ). Novinari CIN-a su otkrili da su pojedini liječnici i ljekarnici izvlačili novac iz Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) USŽ-a preko prepravljenih recepata. Jedan ljekarnik je za mjesec dana propisao oko 600 lažnih recepata, dok su neke ljekarnice na regularne recepte dopisivale veće količine propisanog lijeka. Takve recepte su kasnije naplaćivali od ZZO-a.

Djelatnica ljekarne ''Biljana Pharm'' na Palama je prodala novinarki Apaurin od 2mg. Rukovoditeljica ljekarne Biljana Gluhović je kasnije objasnila da u situacijama kada se sažale na pacijenta, izdaju lijek na povjerenje.

Recept sa strane

U nastavku novinari su razgovarali i s Nevenom Vuksanović, djelatnicom u ljekarni koja je prodala lijek. Na pitanje kako će pravdati izdavanje lijeka, odgovorila je: ''Ja sam imala sa strane jedan recept koji je bio propisan mojoj majci koji nikad nije podigla i ja sam to iskoristila''.

Promet diazepama i bromazepama u 2016. godini iznosio je nešto manje od 7.3 milijuna KM i za skoro pola milijuna maraka je veći nego godinu ranije, podaci su Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

U Sarajevu su se novinari predstavili kao osobe koje traže lijekove za majku. U osam od 26 ljekarni su uspjeli kupiti lijek,iako nisu imali recept.

Rukovoditelj privatne ljekarne ''Medical-Iz'' u kojoj je kupljen lijek novinarima je rekao kako oni u ljekarni ''procjenjuju laže li čovjek ili ne, te je li ozbiljan ili ne''. Rekao je i da će djelatnici koja je prodala lijek od plaće odbiti 130 KM.

Ništa ne izdajem 'makar umro ovdje'

Zineta Čičak, rukovoditeljica Ljekarne ''Otoka A2'', rekla je u razgovoru s novinarima da nije moguće lijek koji se propisuje kupiti bez recepta. Kada su joj novinari rekli da su uspješno kupili Lexilium od 1,5mg, odgovorila je da će vlasnik ljekarne reagirati tako da se to ubuduće više nikome ne ponovi i ''da ne može više izdati nikome ništa, pa makar umro ovdje''.

''U međuvremenu sam pet puta završio na hitnoj od benzodiazepama. Više puta nego od heroina'', ispričao je Senad Biberović, voditelj Kluba bivših ovisnika, bio je ovisnik o heroinu, ali je zloupotrebljavao i benzodiazepine.

Tijekom kupovine lijekova bez recepta novinari CIN-a nisu dobili fiskalni račun u šest ljekarni, od čega je njih pet u Sarajevu i jedna na Palama.

Zakon o fiskalnom sustavu Federacije BiH i Zakon o fiskalnim kasama Republike Srpske propisuju da je obveznik dužan izdati fiskalni račun klijentu, bez obzira zahtjeva li on to ili ne.