Ne odustaju
Obitelji iz RS-a najavljuju nove prosvjede
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Nedavni prosvjedni skup obitelji poginulih i nestalih osoba s područja Republike Srpske u Sarajevu, kojim su izrazili nezadovoljstvo radom pravosudnih institucija u vezi s predmetima ratnih zločina, prema najavama organizatora i sudionika prosvjeda, neće biti posljednji.
Idućim skupom obitelji će izraziti nezadovoljstvo procesom traženja nestalih osoba, piše BIRN.
Milka Kovačić iz Bratunca za suprugom traga već gotovo tri desetljeća. Nestao je 1992. godine, a za nju cijeli proces traženja ide razočaravajuće sporo.
"Moj muž je bio vojnik. Dobili smo informaciju da je zarobljen, a onda mu se izgubio svaki trag", rekla je Kovačić, dodajući da svaki nestali nije broj na popisu, već da je u pitanju ljudski život.
Pročitajte još
Prema riječima Isidore Graorac-Štrkić iz Organizacije obitelji zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske, nezadovoljni su procesom traženja nestalih osoba iz Bosne i Hercegovine.
"Nismo zadovoljni procesom traženja nestalih, jer taj proces ide jako sporo i to dokazuje informacija da je ove godine identificirano samo osam osoba što je poražavajući podatak", kaže Graorac-Štrkić za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Neslaganje s popisom
Iako je problem traženja nestalih u prvom planu, iz ove Organizacije ističu nezadovoljstvo i neslaganjem njihovih i popisa broja nestalih Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH). Graorac-Štrkić tvrdi da je na njihovom popisu puno veći broj nestalih osoba.
Goran Krčmar iz Operativnog tima za traženje nestalih osoba Republike Srpske kaže da je na njihovom popisu 1.652 nestalih osoba srpske nacionalnosti.
"Čuo sam da oni spominju broj između 1.100 i 1.200 nestalih Srba. Ne možemo razgovarati otprilike. Svaki čovjek ima svoje ime. Ja pričam o 1.652 osoba, a to su imena koja se mogu naći na stranici Nestalirs.com", kaže on te dodaje da su na ovom popisu i osobe iz Hrvatske, čije su obitelji došle u BiH.
"Imamo slučaj da je čovjek rođen u Bronzanom Majdanu, mjestu nadomak Banja Luke, koji je otišao živjeti, čini mi se u Okučanima ili Novoj Gradišci, nestao je 1991. godine i on se ne nalazi na popisu potraživanja nestalih u Institutu Bosne i Hercegovine", dodao je Krčmar.
Nema nacionalnog predznaka
On problem vidi i u tome što ne postoji središnja evidencija po nacionalnom predznaku, nego se svi nestali vode kao građani BiH. Pojašnjava da je prije nekog vremena Organizacija obitelji nestalih iz Istočnog Sarajeva tražila popis nestalih Srba.
U odgovoru INO-a BiH piše da se evidencija ne vodi prema etničkoj pripadnosti, niti po okolnostima nestanka, kao niti civilnim i vojnim kategorijama.
Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine traga za svim osobama nestalim na području BiH, bez obzira na njihovo državljanstvo ako je prijavljen i verificiran njihov nestanak.
Prema riječima Emze Fazlić, glasnogovornice INO-a BiH, Institut ima sporazum o suradnji s Republikom Hrvatskom, ali nema ovlasti da vrši potragu u toj zemlji.
Sporan popis
"Mi smo u nekoliko navrata pokretali inicijativu da se sastanemo s nadležnim iz Operativnog centra, da usuglasimo popise, međutim, s njihove strane nikada nije bilo želje za suradnju u tom smislu", kaže Fazlić i dodaje da se prema određenim informacijama koje ima INO BiH, na popisima nestalih iz Republike Srpske nalaze i neke osobe koje su preminule i ukopane i kojima su obitelji podigle spomenike.
"Za nas nije nestala ona osoba za koju se zna gdje je ukopana. Obitelj zna gdje se nalaze posmrtni ostaci", dodaje Fazlić.
Prema evidenciji Instituta još uvijek se traga za 1.154 osobe za koje se pretpostavlja da su osobe srpske nacionalnosti.
"Mi ne vodimo nikakvu evidenciju po nacionalnosti, ne radimo tako, ali ovo su osobe za koja se pretpostavlja da su srpske nacionalnosti koji su verificirani u Institutu za nestala lica. Pretpostavlja se samo na osnovu identiteta tko je koje nacionalnosti. Mi tu govorimo samo o prijavama koje mi imamo, koje su verificirane. Dakle, te prijave su provjerene i utvrđene da su zaista točne. Sad, mi ne možemo znati ako ima neko tko nije prijavio", napominje ona.
Ona podsjeća da je proces verifikacije nestalih još u tijeku, tako da je moguće da ima nešto više nestalih. Od osnivanja Instituta bilo je oko 35.000 prijavljenih osoba da su nestale, a verificirano je oko 30.000 nestalih osoba.
Središnji registar nestalih osoba
Podatke po nacionalnoj i etničkoj pripadnosti osoba za kojima se još uvijek traga nema ni Međunarodni komitet Crvenog krsta/križa u BiH. Njihova baza podataka je kreirana na osnovu zahtjeva za traženja koje su članovi obitelji podnosili MKCK-u i Crvenom krstu/križu tijekom ratnih i postratnih godina.
Iz ove organizacije navode da je baza predana Institutu za nestala lica BiH i jedna je od glavnih izvora za uspostavljanje Središnjeg registra nestalih osoba.
"Smatramo da je taj registar najrelevantniji pokazatelj za koliko osoba se još uvijek traga u zemlji, jer on prikuplja podatke iz različitih izvora, a koji su prošli kroz detaljan proces verifikacije", navode iz ove organizacije.
Na nivou cijele BiH traga se za više od 7.000 nestalih osoba.
