Od vlasti traži da mu se vrati Nacionalni park Sutjeska!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Seid Ožegović traži od vlasti Republike Srpske da mu vrati 1.860 dunuma zemlje, odnosno gotovo kompletan Nacionalni park Sutjeska, uključujući i dio Maglića, koju su komunističke vlasti tadašnje Narodne Republike Bosne i Hercegovine, odnosno Narodne Republike Jugoslavije oduzele 1956. godine od njegovog rahmetli oca Sulje Ožegovića, piše Faktor.

''Ocu Sulji, za čijim posmrtnim ostacima još tragam, tadašnje vlasti su bez novčane ili bilo kakve naknade oduzele tu zemlju i na njoj sagradili Nacionalni park Sutjeska, spomenik na Tjentištu, Titovu vilu, hotele, barake i sve što je tamo i na Magliću do zadnjeg rata bilo i što se danas privatizira i što želi kupiti brat Milorada Dodika'', kazao je Seid za Faktor.

Imovina oduzeta 1956.

Ožegović koji danas živi u Chicagu, u američkoj državi Illinois, desetljećima je pokušavao doći do dokumenata koji to dokazuju.

''Sad imam sve na papiru i, budući da mi vlasti BiH, odnosno RS-a u čijoj je to nadležnosti, odbijaju vratiti našu imovinu, spreman sam ići na Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu. Već sam razgovarao s uglednim odvjetnikom Francisom Boyleom i on je okvirno izrazio spremnost zastupati me'', rekao je Ožegović.

Faktor navodi kako je Narodna Republika BiH, odnosno, Narodni odbor Sreza Goražde izdao je Rješenju 10. veljače 1956. kojim je Ožegovićima oduzeta gotovo sva imovina. Komunističke vlasti pri tome su se pozvale na član 53 i član 58 tadašnjeg Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji u BiH, u skladu s odredbama Zakona o nadležnosti narodnih odbora općina srezova po republičkim propisima i član 162 Zakona o narodnim odborima srezova.

Tadašnji Sekretarijat za opštu upravu i budžet Narodnog odbora sreza Goražde donio je Rješenje kojim se prvo "ustanovljuje da se zemljišni posjet suvlasnika Ožegović Sulje, Hamida i Pembe udate Puzo, nasljednika umrlog Ožegović Avde i Ožegović Vasvije i dr. i nasljednika umrlog Ožegović Uzeira – Ožegović Derviše i dr. sastoji od 646 dunuma i 958 četvornih metara obradivog zemljišta i 412 dunuma i 820 četvornih metara šume.

Reforma i kolonizacija

''Suvlasnici gornjih nekretnina su zemljoradničkog zanimanja. Radi toga, primjenom niveliranog člana 11 Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji u BiH, svim suvlasnicima se ostavlja jedan zemljoradnički maksimum i to 390 dunuma i 858 kvadratnih metara obradivog zemljišta i 179,9 dunuma šume '', navodi se u tom rješenju.

Ožegovićima je tako ostavljena 251 katastarska čestica koje uključuju njive, livade, voćnjake, pašnjake i šume na Tjentištu, Magliću i Tovarnici od kojih je svaka veličine od trećine do najveće od 25,6 dunuma.

''Ostalo zemljište, koje kao višak prelazi zemljoradnički maksimum iz člana 11 Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji, oduzima se i kao opštenarodna imovina unosi u zemljišni fond'', navodi se u rješenju tadašnjih komunističkih vlasti.

Sudeći po dokumentu koji je medijima ustupio Seid Ožegović, radi se o 49 katastarskih čestica od kojih nijedna nije manja od dva dunuma, dok je nekoliko livada i šuma pojedinačno površine veće od 20 dunuma. Sve one su upisane 19. siječnja 1956. godine kao ''Državno dobro Tjentište''.

Obećani novac

U Rješenju se navodi su Ožegovići trebali dobiti naknadu od 856.790 dinara, ali Seid Ožegović tvrdi da taj novac ne da njegov otac Suljo nikad nije dobio, nego da se nikad nije usudio ni tražiti pa čak ni Rješenje o oduzimanju imovine.

''Da jeste, odmah bi ga proglasili narodnim neprijateljem. Možda bi završio u zatvoru, možda bi ga strijeljali'', kazao je Seid Ožegović za Faktor. Seid navodi i da su Ožegoviće komunističke vlasti htjele potpuno protjerati s tog područja i naseliti ih na drugim područjima na zemlji koju su također nekome oduzele.

''Nudili su mu Ćenanovića i Mujanovića zemlju na Butmiru kod Sarajeva. On je to odmah odbio'', kazao je Seid za Faktor.

Kakav im je život u Tođevcu, odnosno Tjentištu, bio zbog toga govori i podatak da nitko od njih nije mogao decenijama dobiti nikakav posao dok su gledali kako na njihovoj zemlji kroz omladinske radne akcije nicali objekti u kojima su se odmarali komunistički funkcioneri. Oni nisu nikad mogli dobiti ni jedinstveni matični broj i, kako je naglasio, u očima države bili su nitko i ništa.

Ožegović za kaže da je NP Sutjeska praktično privatizirana, a s dokumentima koje posjeduju obraćali i bivšem predsjedniku Skupštine općine Foča Lutviji Šukalu koji je kontaktirao Nadu Srdanović, koja je nekad bila direktorica NP Sutjeska.

''Ona je potvrdila da smo mi vlasnici te zemlje i da mi možemo staviti ključ u bravu tog nacionalnog parka. Međutim, mi kad odemo kod drugih ljudi, oni ti kažu da još nema zakona po kojem mi to možemo vratiti. A ljudi u međuvremenu dižu kuće i vikendice...'', rekao je, između ostalog, Ožegović, koji misli da će mu na kraju jedan dio vratiti, onaj koji je manje vrijedan, dio isplatiti, ali i da će prije toga morati ići sve do Strasbourga.