Odbijene kazne za odgovorne

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Članovi Ustavnoprave komisije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u drugoj komisijskoj fazi nisu podržali dopune Zakona o upravi predlagača zastupnika SBB-a Damira Arnauta.

Zakon je predviđao sankcije za odgovorne osobe u organima uprave ukoliko odbiju postupiti po zahtjevima PS BiH, a kazne za te osobe propisane su od 150 do 500 KM, te je Arnaut danas kazao kako se dopunama ovog zakona trebao uvesti red u državnu službu.

Izjašnjavanje o izmjenama Izbornog zakona koje je predložio zastupnik SDP-a Denis Bećirović odgođeno je danas na sjednici ovog povjerenstva budući kako nije bilo predlagača, a zakon je predvidio ograničavanje pasivnog biračkog prava osuđenim osobama za ratne zločine.

''To znači da se zabrani osobama koje su osuđene za krivična djela ratnih zločina da budu birani ili imenovani na bilo koju javnu dužnost u BiH'', pojasnio je Bećirović u obrazloženju ovog zakonskog prijedloga.

Bećirović je naveo da princip ograničenja biračkog pravima ima jake argumente u zemlji kakva je BiH jer su njeni građani pretrpjeli ogromna stradanja i genocid, a osuđeni ratni zločinci, nakon što su odslužili kaznu, postaju slobodni ljudi koji uživaju sva prava, uključujući i biračka prava.

Najviše rasprave među članovima povjerenstva izazvao je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o upravi koji je predložilo Vijeće ministara jer je usvajanje ovog zakonskog rješenja amandmanom uvjetovala članica povjerenstva Aleksandra Pandurević (SDS).

Izjašnjavanje o zakonu je odgođeno za 30 dana kako bi se pribavila dodatna mišljenja o amandmanu i zakonu. Naime, zastupnici i izaslanici iz Republike Srpske traže da se u zakon ugradi član koji bi osigurao da pojedine institucije, poput Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), samostalno vrše unutarnju organizaciju.

U obrazloženju amandmana je navedeno kako je on uopćen čime bi se omogućilo da se na slične institucije također može primjenjivati ta odredba, a Pandurević je upozorila da ukoliko se želi osigurati podrška izmjenama ovog zakona, koji je već jednom oboren u Domu naroda, onda bi ovaj amandman trebao dobiti podršku.

Zatražila je i da Ministarstvo pravde BiH, paralelno s izmjenama ovog zakona, pristupi i izmjenama Zakona o ministarstvima.

Zakon inače predviđa da upravna inspekcija omogućava da se, uz neposredni, može vršiti i posredni inspekcijski nadzor uvidom u dokumentaciju više od 2.200 nevladinih organizacija koje su upisane u Registar Ministarstva pravde BiH.

Ovim zakonom omogućava se sustavna primjena Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, te se ograničava tehnički mandat i imenovanje vršitelja dužnosti uz mogućnost produženja za još tri mjeseca samo u naročito opravdanim slučajevima.

K znanju je primljena Informacija o pokrenutim arbitražnim postupcima protiv BiH i njezinih institucija, a kako je obrazložio zamjenik pravobranitelja BiH Mariofil Ljubić sve je poduzeto kako bi ovi sporovi bili okončani u korist zaštite interesa BiH.

U tijeku su tri arbitražna postupaka protiv BiH, čija vrijednost prelazi oko 1,6 milijardi KM, ali Ljubić je dodao da je u međuvremenu BiH suočena s još jednim novim zahtjevom i to potraživanje Elektroprivrede Hrvatske od Termoelektrane "Gacko".

''Obujam ovih predmeta zahtijevat će formiranje dodatnog odjeljenja unutar Pravobraniteljstva BiH, posebno jer je od izuzetne važnosti zaštititi interese BiH'', istaknuo je Ljubić.

Rasprava o Nacrtu prijedloga o izmjenama i dopunama Poslovnika Zastupničkog doma odgođena je za sljedeću sjednicu.