Odgađanje izvršnih sudskih postupaka ide u korist dužnicima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prekidanje i produžavanje rokova izvršnih postupaka pred domaćim sudovima već uzrokuje negativne posljedice po osobe koje imaju pravosnažna sudska rješenja, kažu stručnjaci za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

U ožujku je zbog pandemije koronavirusa Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV) donijelo Inicijativu za donošenje propisa kojim će se urediti pitanje svih vrsta sudskih rokova za vrijeme trajanja izvanredne situacije, nakon čega su uslijedile inicijative i prijedlozi zakona na različitim razinama vlasti za zaustavljanje toka rokova za vrijeme vanredne situacije, dok je u Federaciji BiH predloženo prekidanje izvršnih postupaka.

Odvjetnik Kenan Hadžimuhović kaže kako su se ove inicijative već odrazile na jednu njegovu klijenticu.

“Imam klijenticu koja ima pravosnažnu izvršnu odluku, odnosno sudsko rješenje da uđe u posjed svog stana. Pošto ne radi ni sud ni sudski izvršitelj, ne može se ni ostvariti ta izvršna radnja, ne možemo ženu da uvedemo u posjed njenog stana, gdje su joj osobne stvari, nakit, namještaj… Gospođa mora da iznajmljuje drugu nekretninu”, kaže Hadžimuhović i dodaje da je to jedan od primjera negativnih posljedica smanjenog rada na izvršnim postupcima, u kojima se sada rade samo hitni predmeti.

On smatra da se izvršni postupci mogu nastaviti jer “suci u izvršnom postupku donose sve odluke van rasprava”.

“Sudac može da sjedi kući i donosi odluke i šalje na sud da se stavi pečat, ili da se nađe neki modus da dolazi na posao, ista je opasnost i da se sjedi kući i u kancelariji”, kaže Hadžimuhović.

Veća korist za dužnike

Odvjetniki Bojan Stojanović smatra da sadašnje rješenje ne ide nikome u korist. On smatra donekle pretjeranim praktično prekidanje vođenja izvršnih postupaka. To ide u korist dužnicima jer odgađa naplatu i ostavlja im vrijeme da organiziraju plaćanje dugovanja.

“A ostavlja im se i vrijeme da na neki način, ako žele, poduzmu neke zle mjere, koje će dovesti do toga da se na kraju ne mogu naplatiti potraživanja. Naprimjer, da prodaju imovinu, da je uklone, preprodaju ili poklone, i na taj način onemoguće naplatu potraživanja”, kaže Stojanović.

On objašnjava da odgađanje izvršnih postupaka ne ide u korist ni onome koji želi ostvarivanje svojih prava ni onome ko treba da izvrši svoju obavezu, zato što na njega može pasti teret kamata koje idu zakonski ili zato što će pasti neki veći troškovi zbog prolongiranja postupaka.

“Po meni, ide [u korist] više dužnicima u principu, ali nije dobro ni za jednu ni za drugu stranu jer se povećavaju troškovi, kamate, a nijedna strana nije došla do razrješenja svog pravnog pitanja”, kaže Stojanović.

Selim Karamehić, sudija Osnovnog suda Brčko distrikta BiH i član VSTV-a BiH, kaže da je VSTV inicirao kod ministarstava pravde na četiri razine donošenja posebnog zakona odnosno propisa kojim bi se rokovi u sudskim postupcima prekinuli zbog pandemije koronavirusa.

“Evo već je RS donijela uredbu sa zakonskom snagom, Federalno ministarstvo pravde je sačinilo zakon koji je uputilo Federalnom parlamentu, Ministarstvo pravde pri Vijeću ministara je također sačinilo taj zakon, a evo čuo sam da je Pravosudna komisija Brčko distrikta slično to uradila, da je plasirala Skupštini Distrikta”, kaže Karamehić.

Kako pojašnjava, tim se zakonskim odredbama rokovi u sudskim postupcima svih vrsta prekidaju odnosno ne teku za vrijeme pandemije.

“To znači da svi rokovi, pravo na žalbe, na tužbe, gdje su zakonom propisani neki rokovi, prestaju da teku i nastavit će se kad prođe ova situacija. Nijedna stranka na taj način neće izgubiti svoja prava, njihova prava su prisutna i dalje, zaštićena su, samo što ti rokovi neće teći”, kaže Karamehić.

Procesi naplate odnosno prinudnog izvršenja će sada prestati da teku, ali izvršenici odnosno dužnici ne mogu raspolagati popisanom procijenjenom imovinom koja je predmet izvršnog postupka, objašnjava Karamehić, i otuđenje te imovine “predstavlja i određeni teret za njih, a također i teret i rizik za ono treće lice koje bi eventualno tu imovinu kupilo”.

“Rizik je na dužniku izvršeniku da postupa suprotno naredbama odnosno rješenjima suda, postoje i određena krivična djela. U Zakonu o izvršnom postupku je propisana procedura i upozorenje da se ta imovina ne može otuđivati dok traje taj izvršni postupak”, kaže Karamehić i naglašava da proces izvršenja postoji iako su rokovi prestali da teku.

“On postoji, samo što trenutno proces izvršenja prinudne naplate, eventualno žalba na neko rješenje ili drugo, ne teče i ne primjenjuje se”, kaže Karamehić.

Hitni postupci poput alimentacije, povjere djece, nastavljaju se kao i u redovnim situacijama, objašnjava on.

Hitni postupci se nastavljaju

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je 16. travnja utvrdila Prijedlog zakona o rokovima i postupanju u sudskim postupcima za vrijeme trajanja nesreće na teritoriju FBiH, čiji će tekst, prije slanja u parlamentarnu proceduru, biti dopunjen u skladu s raspravom od 16. aprila, objavljeno je na stranici Vlade.

“Ovim zakonom je, uz pojedina izuzeća kada je riječ o hitnosti, propisano da rokovi za podnošenje tužbe u parničnom postupku, prijedloga za pokretanje vanparničnog ili postupka izvršenja isprava, kao i drugih podnesaka koji su vezani rokom, prestaju teći za vrijeme stanja nesreće”, navodi se u saopćenju Vlade.

Iz Federalnog ministarstva pravde odgovoreno je na upit BIRN-a BiH da se hitnim postupcima u parničnoj, vanparničnoj i izvršnoj materiji smatraju postupci iz obiteljskopravnih odnosa roditelja i djece, vršenja roditeljskog prava i dužnosti, odnosno lišenja roditeljskog prava i obaveza izdržavanja.

Prema informacijama iz Ministarstva pravde, hitnim postupcima se smatraju i postupci za zaštitu od diskriminacije i zlostavljanja na radu, postupci zadržavanja duševno bolesnih lica u zdravstvenoj ustanovi, statusni postupci u vezi s primjenom Zakona o privrednim društvima, postupci upisa poslovnih subjekata u Registar poslovnih subjekata.

Iz ministarstva navode da se hitnim smatraju i postupci u kojima se odlučuje o prijedlozima za određivanje privremenih i sudskih mjera sigurnosti, postupci izvršenja izvršnih isprava u vezi s obiteljskopravnim odnosima i postupci za odlaganje i obustave zapljene novčanih potraživanja na računima izvršenika kod banke.

“U hitnim postupcima rokovi ne prestaju teći”, navode iz Ministarstva pravde FBiH.

U priopćenju Vlade FBiH se dodaje da se zakon odnosi i na izjavljivanje žalbi na odluke kojima se postupak okončava, za izjavljivanje vanrednih pravnih lijekova, kao i za poduzimanje drugih procesnih radnji u kaznenom i prekršajnom postupku, na poduzimanje procesnih radnji i ispunjenje njihovih materijalnih obaveza u upravnim sporovima, kao i na izjavljivanje redovnih i vanrednih pravnih lijekova, prijedloga za vraćanje u pređašnje stanje ili za poduzimanje drugih procesnih radnji u parničnim, vanparničnim i izvršnim postupcima i upravnim sporovima.

“Propisano je i da rokovi zastarjelosti, propisani zakonima iz građanskopravne oblasti, ne teku za vrijeme stanja nesreće. Podnesci i pismena moraju biti dostavljeni isključivo putem pošte, osim u hitnim postupcima propisanim ovim zakonom. Sudac ili predsjednik vijeća može, s ciljem zaštite zdravlja stanovništva, na ročištu ograničiti ili privremeno, djelimično ili u cijelosti isključiti prisustvo javnosti”, navodi se u priopćenju Vlade.

U priopćenju Vlade FBiH se navodi da po prestanku važenja ovog zakona nastavljaju da teku svi rokovi koji su prestali teći njegovim stupanjem na snagu, i u njih se uračunava vrijeme koje je proteklo prije stupanja na snagu ovog zakona.

Rokovi

Milan Tegeltija, predsjednik VSTV-a, kaže da je VSTV u svojoj inicijativi koja se odnosi na rok u sudskim postupcima dao sve što misli da treba uraditi u normativnim rješenjima u kojima je bilo regulirano to pitanje kako građani ne bi trpjeli štetu za vrijeme trajanja vanrednih okolnosti.

“Odredili smo koji su to prioriteti rada pravosudnih institucija u ovom periodu. Nije potrebno obustavljati nikakve postupke, bitno je regulirati njihove rokove. To je pitanje koji se mora riješiti normativnim putem jer se radi o rokovima čijim isticanjem građani mogu da izgube određena prava”, kaže Tegeltija.

Dalje pojašnjava da se ne smatra prioritetom ono što se može uraditi kasnije i što ne trpi posljedice u ovom trenutku. Izvršenja koja se obavljaju na terenu, dodaje on, zahtijevaju veliki broj ljudi.

VSTV je dao suglasnost na prijedlog zakona koji im je dostavilo Vijeće ministara, a koji se također odnosi na rokove.

“Očekujemo da Vlada krajem ovog tjedna donese uredbe. Dali smo suglasnosti na prijedlog zakona koji nam je uputilo Vijeće ministara BiH kojim je regulirano pitanje sudskih rokova za vrijeme trajanja vanrednih okolnosti pandemije koronavirusa i podržali smo taj zakon”, kaže Tegeltija.

Kako dodaje, ovo pitanje je u RS-u riješeno zakonskom snagom, ostaje da se to pitanje riješi na razini BiH, Federacije i Brčko distrikta.

Međunarodne i domaće organizacije i ranije su, prije proglašenja pandemije, upozoravale da izvršni postupci traju dugo i da stranke u postupku nerijetko predugo čekaju na sudsko rješenje.