Odgođeno suđenje Azri Miletić za primanje mita

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Suđenje sutkinji Azri Miletić za primanje mita odgođeno je jer Tužiteljstvo nije blagovremeno dostavilo obrani materijale koje bi moglo koristiti prilikom ispitivanja svjedoka.

Dva svjedoka su vraćena, a na ročištu je pokrenuto pitanje zakonitosti prisluškivanih razgovora i drugih materijala prikupljenih posebnim istražnim radnjama. Nakon iscrpne argumentacije, sud je odlučio da će kasnije o tome odlučiti.

Braniteljica Edina Rešidović na početku je istakla da neće moći obavljati svoju dužnost ukoliko sud dozvoli saslušanje svjedoka, ne samo zbog kašnjenja dokaza, nego i jer nije upoznata o čemu bi svjedoci trebali svjedočiti.

''Usprkos vašoj odluci o dostavljanju materijala sedam dana prije saslušanja svjedoka, nama je tužitelj te dokaze dostavio prije dva dana. Vi ste ga ranije već jednom upozorili da se to ne smije ponoviti'', kazala je Rešidović.

Tužitelj Džermin Pašić je potvrdio da je kasnio s dostavljanjem dokumenata jer je bio na službenom putu, ali je ocijenio da to nije razlog za odgađanje ročišta, jer su svi dokazi poznati obrani još od potvrđivanja optužnice 22. lipnja 2015.

Sutkinja Biljana Ćuković odlučila je odgoditi ročište, jer tužitelj nije postupio po ranijoj odluci suda. U vezi s najavom napuštanja suđenja, Ćuković je rekla obrani da bi to značilo i određene posljedice. Ona također nije prihvatila argument obrane da danas planirani svjedoci ne mogu svjedočiti u ovom predmetu.

Tužitelj je pozvao dva svjedoka iz policijskih agencija kako bi govorili o specijalnim istražnim radnjama vođenim protiv Azre Miletić i namjeravao je da reproducira prisluškivane razgovore.

Obrana je zatražila da ti razgovori i svi drugi materijali proistekli iz naredbi Suda BiH budu isključeni iz spisa kao nezakoniti.

Braniteljica Jesenka Rešidović je istakla da je niz naredbi Suda BiH donesenih od listopada 2014. do veljače 2015. za provođenje posebnih istražnih radnji bilo nezakonito.

Navela je da naredbe ne sadrže opravdane razloge za provođenje tih radnji. Pozivajući se na odluku Europskog suda za ljudska prava u Strazburu, Rešidović je kazala da je takve radnje moguće provoditi jedino ako nema drugog načina za pribavljanje dokaza.

Po njenim riječima, Apelacijska vijeća Suda BiH nekoliko puta u svojim presudama nisu prihvaćala dokaze prisluškivanja upravo zbog nedovoljne argumentacije njihovog korištenja.

Tužitelj Pašić je istakao da su sve posebne istražne radnje obavljene u skladu sa zakonom, ali je ocijenio da sudac u ovoj fazi postupka ne može odlučivati o njihovoj zakonitosti, jer nema uvid u te dokaze.

U vezi s odlukama Apelacijskog vijeća, Pašić je kazao da je u vrijeme kada su one donesene optužena Miletić još bila sudac u Apelacijskom odjelu. Obrana je te insinuacije ocijenila nekorektnim, ističući da Miletić u tim odlukama nije postupala.

Sudac Ćuković je nakon detaljnih argumenata obje strane odlučila da će o zakonitosti dokaza odlučivati pojedinačno, kada budu uvođeni na suđenju.

Obrana je najavila da će u tom slučaju zatražiti da ročišta na kojim budu emitirani prisluškivani razgovori budu zatvorena za javnost.

Optužena Miletić je rekla da nema ništa protiv puštanja snimaka ukoliko sud smatra da su zakoniti, ali da ne želi da javno budu puštani ako takve odluke nema.

Miletić je optužena da je primila mito u jednom predmetu vođenom pred Sudom BiH.

Suđenje će biti nastavljeno 21. travnja.