Groblje mira postaje jedna velika zadušna svijeća

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na Groblju mira na Bilima iznad Mostara u subotu je održana misa zadušnica i komemoracija za sve žrtve Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata.

Misno slavlje je predvodio gospićki biskup u miru Mile Bogović, koji se u svojoj propovijedi istaknuo kako je sveti zadatak svakog pokopati pa i onoga koji je bio osuđen, istaknuvši kako je i Isus bio osuđen i pokopan. 

Pokapanje mrtvih - velik zadatak

Ustvrdio je kako je pred našim naraštajem veliki zadatak, a to je pokapanje mrtvih koji su nakon što su pobijeni bacani u razne jame.

''Oni koji su ih pobili nisu imali kulture da ih pokopaju'', kazao je biskup u miru Mile Bogović istaknuvši kako ne želi poticati zlu krv prema mučiteljima već želi da se pokopaju mrtvi.

Po njegovim riječima, Krbavsko polje je središte stradanja Hrvata te da je zbog toga sagrađena Crkva hrvatskih mučenika u Udbini.

Govoreći o ubijenima koji nisu pokopani, biskup Bogović je kazao kako bi najbolje  bilo da se svi identificirani pokopaju na njihovo obiteljsko groblje, a oni neidentificirani da se pokopaju na Krbavskom polju podno Crkve hrvatskih mučenika gdje će biti izgrađeno Groblje mira.

Nakon svete mise održan je komemorativni dio te su položeni vijenci u spomen svim žrtvama totalitarnih režima.

Izgradnja Groblja mira

Komemoracija na Bilima održana je u okviru obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, fašizma, nacizma i komunizma, koji se obilježava 23. kolovoza, a u organizaciji Odjela HNS-a BiH za Drugi svjetski i Domovinski rat.

U ime Odjela HNS-a BiH za Drugi svjetski i Domovinski rat nazočnima se u komemorativnom dijeliu obratio Ilija Vrljić,  koji je govorio o izgradnji Memorijalnog centra "Groblje mira".

Podsjetio je kako je 2013. godine položen kamen temeljac, te da je 2016. godine završena izgradnja kapelice i kosturnice te je ograđen kompleks Groblja mira.

''Ove godine završena je izgradnja podzemne infrastrukture i postavljena je kontura za postavljanje križeva'', istaknuo je Vrljić.

Projekt izgradnje Memorijalnog centra "Groblje mira" na lokalitetu Bile, između Širokog Brijega i Mostara, pokrenuo je Odjel za Drugi svjetski i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.

Hrvatsko i međunarodno spomen obilježje

Groblje mira zamišljeno kao hrvatsko nacionalno i međunarodno spomen područje, skupno mjesto žrtava iz Drugog svjetskog i Domovinskog rata na kojem će biti podignuto 50.000 križeva s imenima i prezimenima poginulih vojnika i civila.

Povjerenik Komisije Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Biskupske konferencije BiH za hrvatski martirologij fra Miljenko Stojić kazao je kako su postavljeni prvi križevi za pobijene svećenike i jednu časnu sestru Reginu Milas, te da Memorijalni centar "Groblje mira" dobiva svoje obrise.  Komisija nastavlja sa svojim radom i  s popisom ubijenih u BiH i u Hrvatskoj, poručio je fra Miljenko.

 Član Predsjedništva BiH Dragan Čović kazao je "kako su nas danas  iznova okupila sjećanja na prošla vremena, vrijeme užasa".

''Groblje mira za sve vas okupljene postaje jedna velika zadušna svijeća za sve naše žrtve totalitarizama. Ovaj Europski dan sjećanja uspio je napraviti dan ponosa. Trebalo nam je nekoliko godina da načinimo nešto prepoznatljivo, spomen s kojim ćemo živjeti. Ovo mjesto će nam omogućiti da ne tragamo vječno za prošlošću'', poručio je Čović.

Sklonimo teret odgovornosti prema prošlosti

Istaknuo je kako se mora završiti ovaj veliki projekt kako bi naraštaji koji dolaze mogli u miru osmišljavati svoj život i graditi svoju budućnost.  

''Zato ovo i jeste Groblje mira, mjesto mira. Ispisat će ono još mnogo stranica naše povijesti ali i biti učitelj budućnosti. Nema boljeg mjesta da se naše razlike pretvore u zajedništvo od mjesta pokopa tih razlika'',kazao je Čović.

''Donesimo svoje križeve, tisuće njih i skinimo taj teret odgovornosti prema prošlosti. Naši najmiliji će biti ponosni. Ispisane povijesti kroz sudbine tisuće križnih putova donijet će svoj blagoslov na ovo mjesto mira'', istaknuo je Čović naglasivši kako će ovo mjesto biti najvjerodostojniji prikaz sudbine hrvatskog naroda.

Pozvao je okupljene na jedinstvo i zajedništvo, jer je, kako je kazao, previše onih koji bi i "dalje živjeli na našim razlikama i podjelama".

Današnjoj svetoj misi i komemoraciji nazočili su brojni vjerski, vojni, kulturni i politički dužnosnici hrvatskog naroda iz BiH i Republike Hrvatske, među kojima i član Predsjedništva BiH Dragan Čović i generalni konzul RH u Mostaru Marko Babić.