Odvjetnici negoduju: Izvršna vlast se uvijek miješa u rad odvjetništva

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Izvršna vlast se uvijek miješa u rad odvjetništva samo što je to više izraženije u manje razvijenim zemljama, složili su se danas u Mostaru predsjednici odvjetničkih komora iz FBiH, Republike Srbije i Hrvatske odvjetnici Branko Marić, Dragoljub Đorđević i Robert Travaš, koji su sa žaljenjem ustvrdili kako od svih zemlja regije samo u BiH - odvjetništvo nije ustavna kategorija.

Oni su u izjavi za novinare tijekom obilježavanja svečane skupštine Dana odvjetništva FBiH kojim se obilježava i 132. obljetnica postojanja odvjetništva kao organizirane službe u BiH, konstatirali kako je miješanje politike u rad odvjetništva prisutno u svim zemljama, samo što je to u manjoj mjeri i na "malo drugačiji način" izraženo u razvijenijim zemljama.

"Izvršna vlast se uvijek miješa u sudsku i mogu slobodno da kažem da u Srbiji ne postoji podjela vlasti, već postoji samo jedna vlast, a to je izvršna vlast", kazao je predsjednik Odvjetničke komore Srbije Dragoljub Đorđević, dodajući kako su u praksi sudska i zakonodavna vlast samo alati u rukama izvršne vlasti.

Po njegovim riječima, svaka izvršna vlast ima potrebu da kontrolira sve i svašta pa tako i odvjetništvo, koje je jedina nepristrana, neovisna i samoregulirajuća garancija vladavine prava, pravne sigurnosti i ljudskih prava.

Osim problema neovisnosti pravosuđa, BiH se suočava s još jednim problemom - nepriznavanja odvjetništva kao ustavne kategorije što smatra predsjednik Odvjetničkih komore iz FBiH, praktički daje mogućnost zakonodavnoj vlasti da donosi zakone kakve hoće, čime se polje mogućnosti odvjetničkog djelovanja stalno sužava i ograničava.

Marić ističe kako je odvjetništvo u bivšoj Jugoslaviji bilo ustavna kategorija, te da je u ustavu bila točno određena uloga, funkcija i značenje odvjetništva. Međutim, nakon raspada Jugoslavije sve su države regije zadržale isti status odvjetništva - kao ustavne kategorije, osim BiH gdje odvjetništvo ne postoji kao ustavna kategorija.

"Druga nevjerojatna stvar koja nam se događa jest da mi kao odvjetnička komora nismo u mogućnosti da podnesemo ustavnom sudu zahtjev za ocjenom ustavnosti zakona koje smatramo neustavnim, nego nažalost naš demokratski ustav, predviđa mogućnost da takav zahtjev ustavnom sudu mogu podnijeti samo oni koji su i donijeli taj zakon", kazao je on, podsjetivši kako samo predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti imaju mogućnost da pred sudom ospore ustavnost zakona. Tako da je odvjetnička komora praktično došla u situaciju da ne može mnogo utjecati na donošenje onih propisa koji se tiču njene djelatnosti.

Sličan problem imala je i Srbija zbog čega su njihovi odvjetnici štrajkali sve dok nije bilo prihvaćeno ono što su tražili. Odvjetnička komora FBiH, po Marićevim riječima, još uvijek nije spremna na neke takve ili slične mjere jer postoje neke naznake da bi se taj problem, iako se godinama "gura pod tepih", uskoro mogao riješiti.

Predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Robert Travaš smatra kako odvjetništvo mora biti u ustavu svake demokratske države zbog čega je i izrazio nadu da će odvjetništvo u BiH biti vraćeno u ustav kao profesija, odnosno služba koja pruža pravnu pomoć svakome kojem je ona potrebna, što je po njegovom mišljenu, garancija neovisnog odvjetništva.

Predstavnici triju regionalnih komora složili su se da odvjetništvo ne prepoznaje političke, nacionalne, rasne i vjerske okvire već da svi teže istom cilju i misiji, koja se zove zaštita osnovnih ljudskih prava. Na kraju su zaključili kako je odvjetništvo zadnja crta obrane od samovolje države.

Na današnjoj svečanoj skupštini uručene su i zlatne plakete zasluženim odvjetnicima iz zemlje i inozemstva. Od domaćih odvjetnika priznanja su dobili Mustafa Bračković iz Sarajeva, Semir Guzin iz Mostara i Ante Petrušić iz Zenice, dok je međunarodno priznanje za posebne zasluge dodijeljeno odvjetniku iz Libanona.