Odvjetnici: Povlačenje Zakona o notarima je posljedica monopola notara

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zašto je povučen Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima, iako je donosio financijske olakšice građanima, pitanje je na koje su novinari BHRT potražili odgovor kod nadležnih. Da sve bude nejasno, te izmjene i dopune Zakona o notarima već je usvojio Zastupnički dom Federalnog parlamenta. Odvjetnici tvrde da je to posljedica monopola notara.

Krajem listopada prošle godine Zastupnički dom Federalnog parlamenta po žurnom postupku usvojio je s četiri amandmana Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima. No, umjesto da ga usvoji i Dom naroda, Vlada Federacije BiH sve vraća na početak i dostavlja novi prijedlog zakona, što je, prema riječima odvjetnika, protuustavno i neprihvatljivo. Odvjetnici su dodali kako prema presudama Ustavnog suda određene notarske isprave faktički ne važe.

Notarska služba nije mogla izrađivati poslove u obliku notarski obrađene isprave koji se odnose na izradu pravnih poslova iz oblasti stvarnih prava, obiteljskih odnosa, pravnih poslova iz oblasti nasljeđivanja i izradu akata o osnivanju pravnih osoba koji se odnose na osnivanje i registraciju pravnih osoba u registar poslovnih subjekata kod nadležnog suda u FBiH, počev od 20. 4. 2016. godine kao dana objavljivanja presude.

Nejasno je “zašto je povučen prijedlog zakona koji je Zastupnički dom Parlamenta FBiH već usvojio”. Usvojeni amandmani smanjili bi financijske izdatke građanima te bi ukinuli favoriziranje jedne profesije, u ovom slučaju notarijata.

Zastupnik u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta smatra kako ministar pravde Mato Jozić i premijer Fadil Novalić rade u interesu samo jedne skupine.

Uputili smo dopis Federalnom ministarstvu pravde. Nisu dali konkretne odgovore zašto je prijedlog zakona zamijenjen novim.

Amandmani na ovaj zakon usvojen u Zastupničkom domu isti su kao u Zakonu o javnim bilježnicima u Hrvatskoj. Slovačka uopće nema zakona o notarima, već sudovi i općine vrše ovjeru dokumenata. A u Bosni i Hercegovini i dalje za ugovor koji bi u Hrvatskoj platili 6 KM plaćamo 600 KM, kažu naši sugovornici, prenosi BHRT.