OHR i Amerikanci u Mostaru: Traži, traži sve što želiš prstom mi pokaži

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kako bi se informirali iz prve ruke o najnovijim događanjima u petak su u Mostaru boravili i zamjenik visokog predstavnika Bruce Beron i politički savjetnik u Veleposlanstvu SAD-a Kenneth Zurcher.

Oni su razgovarali sa predstavnicima političkih stranaka i prenijeli im stavove međunarodne zajednice u Mostaru kako se izbori u Mostaru trebaju održati ove godine i kako Mostar mora ostati jedinstven grad.

Iz OHR-a i Veleposlanstva SAD-a tražili su i od Koordinaciji udruženja mostarskih Srba da predlože svoje viđenje rješenja mostarskog pitanja. Sugerirali su im i da od HDZ-a i SDA zatraže uključivanje u pregovore o Mostaru.

Iz HDZ-a BiH i SDA još nema konkretnih informacija o tome ima li pomaka oko mostarskog problema kako bi se izbori u ovom gradu održali na jesen kada i u ostalim općinama u BiH. Da bi bilo izbora u naredna dva mjeseca potrebno je uraditi izmjene Izbornog zakona BiH u dijelu za Mostar koje je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, te izmijeniti Statut Grada Mostara.

HDZ BiH i dalje je stava da Mostar treba biti jedinstven grad i jedna izborna jedinica u kojoj će se izbori provoditi po principu ‘jedan čovjek jedan glas’ kao i u ostalim jedinicama lokalne samouprave u BiH. U SDA traže više općina, a najmanje dvije. Izvori bliski HDZ-u tvrde kako toj stranci nije potpuno neprihvatljiv prijedlog o dvije općine.

HDZ ne želi nositi etiketu da “dijeli” grad, ali ukoliko SDA bude inzistirala na podjeli grada dvije općine, HDZ će pristati, navodi isti izvor.

Osim podjele na općine potrebno je dogovoriti se i ovlasti općina i Grada Mostara, odnosno definirati hoće li Gradska uprava Mostara zadržati važne nadležnosti ili će imati samo protokolarne. Upitno je i uvođenje funkcije dogradonačelnika i još niz važnih stvari.

Predsjednik mostarskog SDA Salem Marić upitan je li postignut dogovor o dvije općine kaže kako još nema dogovora.

“Ništa nije dogovoreno dok se sve ne dogovori”, kaže Marić za Dnevni list.

Predsjedavajući Koordinacije srpskih udruženja u Mostaru Dušan Golo kaže traže da se uključe u pregovore SDA i HDZ-a, ali da su zatražili i od OHR-a da preuzme dio odgovornosti za položaj Srba u Mostaru budući da oni nemaju svoje političke predstavnike. Mostarski Srbi zatražili su pomoć i od srpskih predstavnika u državnim i entitetskim institucijama kako u konačnom rješenju za Mostar srpska zajednica ne bi bila potpuno marginalizirana.

Mostar je do rata bio jedna općina. U ratu je grad podijeljen na hrvatski i bošnjački dio. Pod okriljem Europske komisije 1996. godine je uspostavljeno šest mostarskih općina (tri hravstke i tri bošnjačke) i Gradska uprava Mostara.

U Gradskom vijeću je tada sjedilo po deset predstavnika Hrvata, Bošnjak i Srba. Potom je 2005. visoki predstavnik Paddy Ashdown nametnuo novi Statut grada kako bi ga ujedinio i od tada je u Gradsko vijeće Mostara birano maksimalno po 15 Hrvata i Bošnjaka, četvero Srba i jedan iz reda ostalih.

Hrvati su bili nezadovoljni takvim rješenjima pa su hrvatski izaslanici u Domu naroda Parlamenta BiH prije pet godina pokrenuli apelaciju na Ustavnom sudu BiH koji je naložio Parlamentu BiH da promijeni dio Izbornog zakona BiH o načinu izbora vijećnika u Gradsko vijeće Mostara. Zbog nemogućnosti dogovora oko tih izmjena lokalni izbori 2012., u Mostaru nisu održani.

Ključni politički akteri u Mostaru HDZ BiH i SDA, do sada nisu uspijevali postići dogovor o novim pravilima za Mostar.

Ono što bi moglo ići u prilog tome da će se doći do dogovora jeste informacija da se u Gradskoj upravi Mostara planiraju sredstva za održavanje izbora u listopadu 2016.