Osim nasilja u obitelji, u Mostaru u porastu i ekonomsko nasilje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Centar za socijalni rad grada Mostara od početka ove godine pa do 13. svibnja zaprimio je 63 prijave za nasilje u obitelji od čega se nekoliko prijava odnosilo i na prosjačenje.

Tomislav Pupić, koordinator za nasilje u obitelji i trgovinu ljudima, djelatnik Centra za socijalni rad i jedan od tvoraca Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji iz 2005. godine, istaknuo je da je u prva dva mjeseca protekle godine Centar zaprimio devet prijava dok su u ovoj godini za iste mjesece zaprimili 30 prijava.

“Ova brojka ne znači da je nasilje u našem gradu u porastu, već da žrtve sve više odlučuju prijaviti nasilje. Nažalost, u većini slučajeva, više od 85 posto, žene i djeca su osobe koje su žrtve nasilja dok su muškarci žrtve u 15 posto slučajeva. Obiteljskog nasilja je bilo uvijek samo sustav zaštite nekada nije bio izričito zakonski reguliran. Međutim, imamo problem i kada dođe do prijave, događa se da žrtva odustane od iste iz razloga što je često ekonomski ovisna o zlostavljaču ili trpi batine jer je bude sram da javnost zna da se u njihovom domu odvija nasilje”, kazao je Pupić za Dnevni list.

Prema Pupićevim riječima, postoje tri osnovna oblika nasilja. Riječ je o tjelesnom, psihičkom i seksualnom nasilju.

“Kao stručnjak slobodan sam istaknuti da osim ova tri oblika postoje još i nasilje sustava prema pojedincima i grupacijama i ekonomsko nasilje koje se u zadnje vrijeme pojavljuje, posebno kad je riječ o brakorazvodnim parnicama pri čemu roditelji ne žele ili ne mogu plaćati uzdržavanje za maloljetnu djecu”, kazao je Pupić.

Nasilje počinje prvo verbalnim svađama nakon čega dolazi do sukoba koji eskaliraju različitim vrstama lakših ili težih tjelesnih ozljeda.

“Obitelj u kojoj se događa nasilje, nažalost, slučaj prijavi tek kad dođe do životne opasnosti i kad problem postane nesnošljiv. Često se to vuče godinama pa su djeca ta koja problem dodatno trpe. Prema neslužbenim istraživanjima i iskustvima Centra, 85 posto onih koji su bili zlostavljani i koji su gledali zlostavljanje postaju zlostavljači ili žrtve”, kazao je Pupić.

U slučaju kada dođe do prijave nasilja, Centar za socijalni rad žrtvi nudi stručnu i savjetodavnu pomoć žrtvama potom liječnički pregled u odgovarajućim ustanovama, psihološko savjetovanje ili pomoć u smislu boravka u sigurnoj kući. Žrtve nasilja se trebaju javiti jer im ima tko pomoći. Pupić je svima savjetovao da što manje trpe, a što više prijavljuju one koji vrše nasilje.

“Nasilnike je teško prepoznati, ja ih nazivam čudom od prekrivanja. Događa se da u svim medijima susjedi o ubojicama govore kako su bili mirne osobe te da nisu primijetili nikakvo čudno ponašanje. Nemoguće je po vanjskim pokazateljima razotkriti nasilnika sve dok to ne potvrde ljudi koji su preživjeli nasilje”, istaknuo je Pupić.

“U 15 godina koliko radim možda sam imao dva slučaja da se osoba javi kad dobije prve batine, a imao sam prosječno između 50 i 100 prijava godišnje. Žene trpe batine najviše zbog tradicionalnog odgoja pri čemu zadržavaju probleme između četiri zida. Razvod se kod nas doživljava kao poraz i sramotan čin pa žene radije trpe batine nego epitet razvedenih žena”, kazao je Pupić.