Ostajemo li i dalje okovani i udaljeni od modernog svijeta?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Vjerujem da nitko od naših političara niti onih kojima bi to bila zadaća, nisu ni razmišljali da se ove godine završava stotinu godina od završetka Prvog svjetskog rata i uspostave mira. Time pokazujemo kakva smo država i koliko smo daleko od modernog svijeta koji se prisjeća mira, a mi ostajemo okovani u Bog zna kakve okvire'', rekao je za Bljesak.info prof.dr. Husnija Kamberović sa sarajevskog Filozofskog fakulteta, na upit zašto Bosna i Hercegovina službeno nije obilježila 100. obljetnicu od kraja Prvog svjetskog rata?

Međutim, s Kamberovićem ne dijeli isto mišljenje profesor, književnik i publicist Enver Kazaz, koji kao glavnog krivca, između ostalih, vidi akademsku zajednicu.

Akademska zajednica kao krivac

''Zašto Filozofski fakultet u Sarajevu to nije uradio? Zašto dekan fakulteta nije napravio primjeren skup na kojem bi se o tome raspravljalo? Niti jedan političar mu to nije zabranio, i ne samo taj fakultet, nego i niz drugih, kao i kazalište, naravno'', istaknuo je Kazaz.

Između ostalog, navodi da u Bosni i Hercegovini završetak Prvog svjetskog rata nije obilježen jer je ovo zemlja s ''tri potpuno propala društva i apsolutno nakaradnim društvenim vrijednostima, zemlja-geto, čija društva svjetska zbivanja ne zanimaju, nego isključivo lokalna moć''.

Kamberović se prisjeća 2014. godine u kojoj se u BiH održao niz velikih manifestacija kojima se obilježavalo stotinu godina od početka Prvog svjetskog rata. To, kaže, djeluje paradoksalno, da je netko podržavao početak rata.

''Naši političari su tada bili veoma aktivni u tome, a nitko se nije sjetio da bi trebalo obilježiti početak mira'', rekao je Kamberović i dodao kako su tu doista svi zakazali.

Izvan trendova

'' Političari - zato što toga nisu bili svjesni, jer su namjerno ili nenamjerno, ali svakako svojim nečinjenjem, ostavili Bosnu izvan europskih trendova. Mislim da je taj izostanak volje političara da se time bave ostavio prostora marginalcima i anonimnim skupinama, da taj događaj zloupotrebljavaju'', smatra sarajevski povjesničar.

''Time smo mi i naša akademska zajednica'', smatra Kamberović, ''ostavili lošu sliku, ne pripremajući ozbiljne rasprave, konferencije i primjerne skupove o kraju Prvog svjetskog rata''.

U pojedinim komentarima moglo se iščitati kako su se naši dužnosnici ''prepali'' obilježavanja kako ih se ne bi povezalo sa slavljenjem Jugoslavije. Kamberović navodi kako možda u tome i leži problem.

''Činjenica je da se Prvi svjetski rat završio ovdje na Balkanu, stvaranjem Jugoslavenske države, i moguće je, da političari to koriste kao izgovor neobilježavanju kraja rata, jer time pretpostavljaju da bi to značilo kao slavljenje Jugoslavije'', naglašava Kamberović.

Službeno samo Izetbegović ''slavio''

Smatra da je to besmislen argument jer je Jugoslavija bila činjenica koju ne možemo negirati, s jedne strane, a s druge strane obilježavati kraj Prvog svjetskog rata, ne znači ništa slaviti.

''Ali ako bismo trebali nešto slaviti onda bi bilo bolje da slavimo mir nego kao što je bilo pokušaja da slavimo rat 2014.'', naglasio je Kamberović.

Kao jedino službeno obilježavanje 100. obljetnice završetka Prvog svjetskog rata možemo smatrati odlazak u Pariz, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Bakira Izetbegovića, na poziv Francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Naime, deseci šefova država i vlada okupili su se u Parizu kako bi obilježili sjećanje na milijune poginulih i na kraj Prvog svjetskog rata. Primirje postignuto  11. studenoga  1918. između sukobljenih strana označilo je kraj Velikog rata i teških ljudskih stradanja.

Poručeno je kako bolna sjećanja na 20. stoljeće u kojem je život izgubilo oko 10 milijuna vojnih i 8 milijuna civilnih žrtava, trebaju služiti kao pouka međunarodnoj zajednici za još odgovornije i još aktivnije zalaganje u jačanju globalne sigurnosti i mira, te kao ratna lekcija za buduće sprječavanje sukoba i ratova među narodima kako se ovakva stradanja čovječanstva više nikad ne bi ponovila.