Mossack Fonseca

Panama: 'Pukla' ljubav između Mossacka i Fonsece

Vijesti / Flash | 06. 04. 2016. u 05:09 Z.S.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Odvjetnička tvrtka, panamska Mossack Fonseca, jedna od najzatvorenijih offshore odvjetničkih tvrtki u svijetu, otkriva da je desetljećima nekažnjeno pomagala klijentima da peru novac i izbjegavaju poreze.

Kao vrlo vjerojatni razlog pojave ovih po brojne klijente izuzetno neugodnih informacija pojavljuje se onaj, u većini nesreća ključni, ljudski faktor. Naime, "puklo je" između suvlasnika Jürgena Mossacka i Ramóna Fonsece, kako prenosi Bloomberg. Ta je agencija prošli tjedan, dakle prije objavljivanja Papira iz Paname, razgovarala s obojicom.

Mossack uopće nije krio nezadovoljstvo svojim partnerom Fonsecom: posebno ga je frustrirala njegova ambicija da se uključi u politički život Paname, što je tvrtku pretjerano izložilo medijima i regulatorima.

Fonseca je bio poseban savjetnik panamskoga predsjednika Juana Carlosa Varele i s tog je položaja odstupio samo nekoliko dana prije izbijanja afere. Kad se tome doda da su planirali “smanjivanje međunarodne mreže franšiza”, čini se da su obojica već bili svjesni onoga što ih čeka, samo vjerojatno nisu znali kada će ih tsunami udariti.

U ponedjeljak su izjavili kako je izlazak dokumenata na vidjelo rezultat "hakiranja", iako je Süddeutsche Zeitung lijepo opisao kako im je pristupio 'nepoznat netko' s dokumentima.

Njih su dvojica bila idealan spoj: Mossack, rođeni Nijemac čiji je otac bio član SS-a, zadužen za osnovni posao. Fonseca, Panamac, je “sanjar”. O sebi ima izuzetno visoko mišljenje pa se naziva “da Vincijem” jer ga interesiraju politika, pravo, poslovanje, književnost, filantropija. Samo još nedostaje neko slikarsko djelo - romane piše, a u mladosti je htio biti i svećenik. Tvrdi da je, dok je radio u UN-u u Ženevi, bio fasciniran “misterioznim svijetom” offshore poslovanja te je odlučio osnovati ured i tako je počeo. Mossack je, pak, svoj ured pokrenuo također samostalno. Spajanjem ta dva "giganta" nastao je Mossack Fonseca.

"Panama Papers" sastoje se od 2,6 terabajta podataka, 11,5 milijuna dokumenata i 214.000 fiktivnih tvrtki: riječ je o najvećem curenju podataka s kojim su se novinari ikad susreli.

Obama o slučaju "Panama Papers": Cijenu tih rupa u zakonima plaća srednja klasa

Informacije o masovnom korištenju poreznih oaza podsjetnik su da je "izbjegavanje plaćanja poreza veliki globalni problem", izjavio je američki predsjednik Barack Obama u svom prvom komentaru tzv. Panamskih dokumenata.

Istaknuo je da je borba protiv utaje poreza visoko na dnevnom redu međunarodnih sastanaka.

"Uvijek će biti nekih nedopuštenih tokova novca oko svijeta, ali ne smijemo ih olakšavati", rekao je Obama novinarima u Bijeloj kući. "Ne smijemo legalizirati tranaskcije koje služe samo izbjegavanju plaćanja poreza", rekao je.

"Jedan od velikih problema jest taj što su te operacije zakonite, a ne protuzakonite", rekao je Obama, prenosi agencija AFP.

Pozvao je američki Kongres da poduzme mjere kojima bi se američkim kompanijama onemogućilo da koriste rupe u poreznim zakonima radi izbjegavanja plaćanja poreza.

"Cijenu tih rupa u zakonima plaća američka srednja klasa", naglasio je.

Demokratski predsjednik već je nekoliko puta apelirao na Kongres koji kontroliraju republikanci da učini nešto protiv korporacija koje smanjuju porez tako što premještaju svoja sjedišta izvan SAD-a, no zastupnici su na tom planu malo učinili.

Tako je već nekoliko američkih divova, poput primjerice tvrtke Pfizer, kupilo lokalna poduzeća u zemljama s niskim porezima (Irska, Nizozemska...) i ondje preselilo poslovanje, a aktivnost i upravu očuvalo u SAD-u.

Ti su potezi zakoniti, ali i sporni i cilj im je izbjeći plaćanje saveznog poreza na tvrtke koji je u SAD 35 posto, među najvišim u industrijski najrazvijenijima državama, podsjeća AFP.

Obama je također branio učinkovitost američkih sankcija rekavši: "Znamo da je režim sankcija strog, jer Iran primjerice ne bi postigao sporazum o zaustavljanju svog nuklearnog programa da nije bilo oštrih sankcija".

Dokumenti koji su procurili iz panamske odvjetničke tvrtke Mossack Fonseca otkrili su goleme razmjere skrivanja novca u poreznim oazama.

Po podacima koje je otkrio Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara, novac su skrivali svjetski bogataši, državnici, FIFA  i političari - suradnici ruskog predsjednika Vladimira Putina, islandski premijer Sigmundur David Gunnlaugsson i njegova supruga, a kineski predsjednik Xi Jinping i britanski premijer David Cameron imaju članove obitelji koji su povezani s offshore tvrtkama.

Panama je u utorak priopćila da otvara istragu o tom globalnom skandalu naglasivši da je njezin cilj utvrditi jesu li zaista počinjena kaznena djela, tko ih je počinio te eventualnu financijsku štetu.

Craig Murray: Tko god da je objavio "Panama Papers", u tome je napravio jedan loš potez

Bivši britanski diplomat, autor nekoliko knjiga, bivši rektor Sveučilišta Dundee te borac za ljudska prava Craig Murray komentirao je megaaferu "Panama Papers", koji sadrže popis klijenata koji su preko odvjetničkog ureda Mossack Fonseca prali novac.

"Tko god da je objavio dokumente Mossack Fonseca, čini se da je bio motiviran željom da prokaže sustav koji omogućuje ultra bogatima da sakriju svoje bogatstvo, često stečeno ilegalno, putem korupcije ili skrivanja poreza", piše Murray na svojoj stranici.

Ti panamski odvjetnici, piše Murray, skrivaju bogatstvo značajnih jedan posto stanovnika, a masivno "curenje" njihovih dokumenata trebalo bi biti divna stvar.

On smatra da je onaj koji je pustio informacije napravio loš potez, jer se obratio zapadnim korporativnim medijima, a kao posljedica toga, istaknuo jeo, prva je velika priča o Vladimiru Putinu (objavljena u Guardianu).

"Vjerujem u to i ne sumnjam da je Putin kompromitiran", istaknuo je Murray, no i dodao da je rusko bogatstvo samo mali dio novca skrivenog uz pomoć Mossacka Fonesca.

"Zapravo, vrlo brzo postaje očito da se radi o selektivnom izvještavanju", napisao je.

Suddeutsche Zeitung, koje je primilo dojavu, detaljno objašnjava metodologiju koju su korporativni mediji koristili u pretrazi dokumenata.
Glavno istraživanje radili su tako što su tražili imena koja se mogu dovesti u vezu s režimima koji krše UN-ove sankcije prema pojedinim režimima. The Guardian također izvještava o ovome i nabraja neke zemlje kao što su Zimbabve, Sjeverna Koreja, Rusija i Sirija.

Murray napominje kako se zapadni milijarderi uopće ne spominju te dodaje kako Guardian čak tvrdi da će mnogo podataka ostati privatno.

Murray smatra da je to tako zato što cijelom situacijom upravlja "Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara", kojeg financira američki Centar za javni integritet.

U skandal upleteno najmanje 28 njemačkih banaka

Najmanje 28 njemačkih banaka zadnjih se godina koristilo uslugama tvrtke Mossack Fonseca koja je pomagala bogatima izbjegavanje plaćanja poreza, navodi u utorak njemački list Süddeutsche Zeitung koji je i otkrio aferu Panamski dokumenti u suradnji s međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara.

Barem 14 od tih 28 njemačkih banaka upletenih u globalni skandal osnovalo je, u svrhu skrivanja imovine, više od 1200 fiktivnih offshore tvrtki, piše njemački dnevnik.

U tome je prednjačila Deutsche bank koja ih je osnovala oko 400, navodi list u utorak.
Martin Jaeger, glasnogovornik njemačkog ministra financija Wolfganga Schaeublea kazao je kako se nada da će se zbog afere povećati pritisak na one koji se bave financijskim kriminalom.

"Ovo može biti trenutak poticaja da se na takve kriminalne poslove uvedu restrikcije, ali se takva praksa ne može odjednom prekinuti čarobnim štapićem," kazao je Jaeger.

Kopirati
Drag cursor here to close