Panel rasprava u Mostaru: Jako puno žena opravdava nasilje nad ženama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Panel rasprava pod nazivom "Orgovor društva na rodno-zasnovano nasilje" održat će se 30. studenog u Mostaru na Nastavničkom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić".

"Imali smo kao Županijsko koordinacijsko tijelo niz aktivnosti i slijedi još toga. Također smo pružili ruku nevladinom sektoru kao partnerskim organizacijama da skupa s njima djelujemo na prostoru ove županije u smislu kampanja, okruglih stolova, raznih brsta prezentacija da se što više dođe do javnosti i da bi im predstavili ovu problematiku koja je nažalost top tema u našoj državi i na nama je, kao i na organima vlasti da radimo zajedno, bolje i više i da o ovoj temi što više upoznajemo javnost i radimo na sprječavanju", kazala je Alma Kozo, stručna pomoćnica u Ministarstvu rada i socijalne zaštite.

Ističe kako su danas imali priliku predstavnicima različitih institucija i studentima nastavničkog fakulteta ovu temu približiti jer je ona potrebna za sve uzraste.

Neriješen status sigurnih kuća

Problem je, kako je kazala Kozo i broj sigurnih kuća kao i odnos prema njima.

"U HNŽ imamo samo jednu sigurnu kuću koja se nalazi u sastavu nevladine organizacije i ona jedina pokriva ovo područje kao i područje ŽZH iako bi svaka županija trebala imati svoju sigurnu kuću i problem tih kuća jeste neriješen status, broj zaposlenih, njihovo financiranje i slično. To se jednostavno treba uraditi malo bolje jer oni pružaju sigurnost osobama koje se tu nalaze. Mi ćemo 12. prosinca imati završni okrugli stol kada će tu biti prisutan i federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, federalni ministar pravde Vedran Škobić kao i županijski ministri Vlade kako bi podržali rad sigurnih kuća", dodala je.

12 pokušaja femicida

Predsjednica udruženja Novi put Abida Pehlić kazala je kako se u zadnjih par mjeseci suočavamo sa sve većim brojem femicida u BiH.

"Prema neslužbenim informacijama tijekom ove godine izvršeno je 12 pokušaja femicida, a od toga njih 7 je rezultiralo smrtnim ishodom, dok je srećom njih preživjelo. U zadnjih 10 godina prema neslužbeim informacijama vidimo da je izvršeno oko 70 pokušaja femicida, a mnogi su završili sa smrtnim ishodom, a 29 počinitelja je nakon toga počinilo samoubojstvo. U posljednje vrijeme smo intezivirali rad u cilju sprječavanja svih pojava femicida kako bi se zapravo na vrijeme osnažile da zatraže podršku i kako bismo zajedno spriječili nove pokušaje", ističe Pehlić.

Na ovom panelu će razgovarati na temu rodno zasnovanog nasilja i što mi kao društvo možemo učiniti kako bismo spriječili sve oblike femicida ali i također u cilju sprječavanja svih oblika rodno zasnovanog nasilja.

Poražavajuće činjenice

"Mi kao društvo možemo doprinijeti jako puno u cilju iskorjenjivanja bilo kakvog nasilja jer smo mi kao društvo ili počinitelji ili svjedoci samim tim ako ne reagiramo na saznanje da je netko u našoj blizini žrtva", dodaje.

"Kontinuirano tijekom cijele godine radimo na podizanju svijesti cijele javnosti. Svjedoci smo da su u slučajevima femicida i djeca ostala bez oba roditelja. Svi smo ili počinitelji ili žrtve ili svjedoci svakodnevnog nasilja. Želim istaknuti da analize naših klijentica su pokazale da je preko 90% njih bilo bez zaštite vlastite obitelji. Morale su kriti da su žrtve nasilja od svoje obitelji što je poražavajuće. U većini slučajeva okrivljujemo žrtvu i uvijek se traži krivica u njoj - što je ona uradila da njega potakne na to i slično. Također kad analiziramo komentare na društvenim mrežama, vidimo da jako puno žena opravdava nasilje i kroz naše djelovanje pokušavamo utjecati na to da se ne traži krivica u žrtv", naglašava Pehlić.

Muškarci kao žrtve verbalnog nasilja

"Imamo i informacija i prijava tijekom našeg rada da postoji određeni broj muškaraca koji su žrtve najčešće verbalnog nasilja što također zabrinjava i radimo i u tom pravcu. Međutim kad pogledamo sve statistike možemo reći da niti jedna žrtva recimo ubojstva nije bila muškarac", zaključuje Pehlić.

''Sigurna kuća u Mostaru bilježi otprilike prosječan broj smještaja kao i prethodnih godina, ali je, nakon nesretnog slučaja koji se dogodio u Gradačcu, primjetan povećan broj upita od žena za različite informacije o svojim pravima, čak i neke pritužbe na institucije, koje nam se javljaju putem mobilnih mreža, odnosno našeg viber broja koji je dostupan 24 sata'', izjavila je izvršna direktorica Udruženja Žena BiH, psihologinja i psihoterapeutkinja Dijana Tadić.

Pročitajte još

FBiH, HNŽ i Mostar | Koliko se sustav brine za žene žrtve nasilja

Dodala je kako su u Sigurnoj kući u Mostaru najviše smještene žene sa djecom koja ne idu u školu.

''Sigurna kuća u Mostaru ima smještajni kapacitet od 28 ležajeva. Trenutno je u njoj smještena majka sa kćerkom, ali ove godine ih je tu bilo 25 s područja HNK. To je jedina sigurna kuća u ovom kantonu i na području Hercegovine ovoga tipa i jedna od njih osam koje su na nivou države'', kazala je Tadić.

Kako je dodala, nakon spomenutog slučaja, kao da su i žene dobile nekakvu poruku da se baš nikome ne mogu obratiti.

''Zakoni postoje, ne primjenjuju se možda uvijek, ali ja sam za to da treba i mora da postoji odgovornost službenih osoba i ne mogu reći da je sistem uvijek zakazao, ali određene osobe u sistemu jesu. Zaista mislim da je vrijeme da počnemo svi da preuzimamo svoju odgovornost'', istakla je Tadić

Podsjetimo, Udruženje "Novi put" organizira ovu panel raspravu kao dio kampanje povodom 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja.

Kampanja se provodi u okviru projekta pod nazivom "Unaprjeđenje podrške žrtvama rodno-zasnovanog nasilja i diskriminacije", koji se realizira uz podršku Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u BiH.