Papa na najopasnijem putovanju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U otvorenom papamobilu ulicama Nairobija, Kampale i Banguija, do sirotinjskih četvrti i džamije: papa Franjo u srijedu kreće na afričku turneju koja će ga odvesti u tri zemlje - Keniju, Ugandu i Srednjoafričku Republiku, na najriskantnije putovanje u ponifikatu, piše Hina.

Bit će to prvo Franjino putovanje na Crni kontinent. U pet dana natrpanog rasporeda, od 25. do 30. studenoga, Papa će pronositi poruke mira, socijalne pravde i dijaloga između islama i kršćanstva.

Tjelohranitelji će raditi prekovremeno

Njegovi tjelohranitelji morat će raditi prekovremeno jer putovanje dolazi u vrijeme neposredno nakon napada terorista na Pariz i talačke krize u hotelu u glavnom malijskom gradu Bamaku, jednoj od akcija kojom džihadisti pokušavaju destabilizirati sjevernu Afriku.

Na svom 11. putovanju otkako je preuzeo katedru svetog Petra, Franjo će držati 19 govora. Saslušat će svjedočanstva djece vojnika, žrtava AIDS-a i žrtava ratova i bijede, prenijela je Hina.

Najočekivaniji događaj bit će u nedjelju, 29. studenoga, kada će Franjo otvoriti Sveta vrata u katedrali u Banguiju, deset dana prije nego što će u Rimu proglasiti početak Svete godine milosrđa. Franjo očekuje da će proglašenjem toga jubileja (Svete godine) pridonijeti pomirenju i oprostu u katoličkom svijetu i izvan njega.

Jubilej na periferiji

"Ako otvori Sveta vrata u Banguiju, jubilej će prvi put početi na periferiji. To najbolje sažima doktrinu ovoga Pape, ponizne Crkve koja je uvijek sa siromašnima", rekao je Giulio Albanese, stručnjak Vatikanskog radija za Afriku.

Ali to se možda neće dogoditi. Šef vatikanske žandarmerije Domenico Giani upozorio je da bi moglo doći do promjene programa u Srednjoafričkoj Republici, gdje još ima nasilja između kršćanskih i muslimanskih milicija nakon nedavnog građanskog rata, bude li sigurnosnih problema.

Prijelazna predsjednica države Catherine Samba-Panza mogla bi objaviti da sigurnosni razlozi ne dopuštaju Papin posjet neposredno prije njegova dolaska, prenosi visoki izvor. U tom slučaju Franjo bi se samo nekoliko sati zadržao u zračnoj luci u Banguiju pod budnim okom UN-ovih mirovnjaka.

U tom bi slučaju otpao posjet izbjegličkom kampu, zaustavljanje na molitvu u džamiji u zloglasnoj četvrti PK5, misa na stadionu i otvaranje Svetih vrata.

Snažne poruke

"Za Papu bi to bio poraz. Kada je dogovarao posjet Africi, Srednjoafrička Republika mu je bila prva na umu", rekao je jedan Franjin suradnik. Razočarane bi bile i tisuće hodočasnika iz SAR-a i okolnih zemalja.

Prije toga Franjo ide u dvije anglofone afričke zemlje Keniju i Ugandu, gdje katolici čine 32, odnosno 47 posto stanovništva i gdje je prijetnja napada somalskih islamista iz al-Šababa uvijek prisutna, prenijela je Hina.

Nijednoj od njih ovo neće biti prvi papinski posjet. Ivan Pavao Drugi u Keniji je bio triput, a Uganda je bila prva afrička zemlja koju je posjetio neki rimokatolički poglavar, Pavao VI. 1964. godine.

U njima se mogu očekivati snažne Franjine poruke protiv nejednakosti i korupcije koja kao kuga hara svim sferama društva, od politike do Crkve.

Društvena isključivost

U Nairobiju će posjetiti najveći 'slum' u Keniji, Kangemi, u kojemu živi 100 tisuća ljudi. U Ugandi će obići humanitarni centar Nalukolongo.

"Društvena isključivost je ozbiljan problem u obje zemlje. U Keniji, primjerice, 75 posto bogatstva u rukama je jedan posto stanovništva", kaže otac Albanese.

Nekoliko dana prije otvaranja ključnog pariškog klimatskog summita svi će nestrpljivo čekati Papine govore u Nairobiju pred UN-ovim programom za okoliš (UNEP) i stanovanje (UN-Habitat). Franjo je gorljivi borac za okoliš i malo je vjerojatno da će birati riječi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i eksploataciji Zemlje zbog profita, čime će dodatno pojačati pritisak na političke čelnike uoči Pariza.

U Ugandi će odati počast svim kršćanskim mučenicima u Africi, progonjenima zbog vjerskih, kulturnih, političkih, seksualnih uvjerenja. U svetištu Namugongo slavit će misu za prve afričke svece, 22 mlada kršćanska mučenika koji su živi spaljeni krajem 19. stoljeća jer se nisu htjeli odreći vjere. Kanonizirao ih je Pavao VI, prenijela je Hina.